Glavna stranica
|
Dobro došli na Wikipediju
Trenutačno uređujemo 212.975 članaka. |
Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.
|
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija. Oko 640. sjedište se seli u Split. Splitskoj metropoliji od davnih je vremena tradicijski pripadalo prvenstvo nad ostalim hrvatskim biskupijama izraženo naslovom primasa Dalmacije i čitave Hrvatske (lat. Dalmatiae ac totius Croatiae primas) koji su do XIX. st. nosili splitski nadbiskupi.
Na području Republike Hrvatske obuhvaća grad Split i prostor Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije te primorski dio susjedne Crne Gore. Sufraganske su joj biskupije Šibenska, Hvarsko-bračko-viška, Dubrovačka i Kotorska biskupija. Splitsko-makarska nadbiskupija prostire se na površini od 4088 km2 te ima oko 400 000 vjernika. U crkvenopravnom pogledu splitsko-makarska nadbiskupija je metropolija kojoj su podložene četiri biskupije (šibenska, hvarska, dubrovačka i kotorska). Po teritorijalno-pastoralnom ustrojstvu splitsko-makarska nadbiskupija sastoji se, u užem smislu, od 13 dekanata sa 183 župe: splitski (katedralni) (12 župa), splitski (konkatedralni) (13 župa), biokovski (11 župa), cetinski (22 župe), Imotski (22 župe), Kliški (12 župa), makarski (18 župa), neretvanski (16 župa), omiški (10 župa), poljički (19 župa), solinski (10 župa), trogirski (10 župa) i kaštelanski (8 župa).
Današnji je nadbiskup Dražen Kutleša.
- 11. rujna – U Gornjoj Stubici održani su 25. Susreti za Rudija, letačkim, kulturnim i društvenim programom Hrvatskoga ratnoga zrakoplovstva te svetom misom u spomen na Rudolfa Perešina.
- 10. rujna – Hrvatska vaterpolska reprezentacija u splitskoj Spaladium Areni osvojila naslov europskih prvaka. Marko Bijač proglašen je najboljim vratarom natjecanja.
- 10. rujna – Na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma održan je prosvjed protiv Vlade pod sloganom »Dajemo vam otkaz«.
- 9. rujna – Natjecanjima u ženskome skoku s motkom i troskoku te muškomu skoku u dalj na zagrebačkome Trgu bana Jelačića otvoren je Hanžekovićev memorijal.
- 9. rujna – U Muzejsko-memorijalnomu centru Dražen Petrović u Zagrebu Hrvatski olimpijski odbor dodijelio je Nagrade »Dražen Petrović« najboljim hrvatskim mladim športašima i športskim nadama.
Nedavne smrti: Petar Bergamo, Mišo Cebalo, Ante Granik
- 490. pr. Kr. – Atenjani su u bitki kod Maratona pobijedili Perzijance.
- 1683. – U opsadi Beča kao vojnik je poginuo Juraj Križanić, hrvatski pisac i političar, borac za sveslavenstvo.
- 1875. – Rođen je hrvatski pjesnik Dragutin Domjanić, poznat po pjesmama na kajkavskom (Fala).
- 1940. – U špilji Lascaux u Francuskoj otkriveni su prapovijesni crteži simbolično-magičnoga značenja (slika), koji predstavljaju najvrjednija ostvarenja paleolitske umjetnosti.
Wikipedija na hrvatskome jeziku osnovana je 16. veljače 2003.
- Wikipedija – što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
- Zašto postati suradnik?
- Pomoć – kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti?
- Uvodni tečaj – za one koji vole lagani uvod
- Wikipedija A-Ž – za napredne
- Često postavljana pitanja (FAQ)
- Kafić – stranica za raspravu, pitanja i razgovor
- Abecedarij svih članaka
- Popis svih jezika Wikipedije
- Impresum
Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u:
Ostali projekti neprofitne Zaklade Wikimedija
Zajednički poslužitelj Multimedijalno skladište
MediaWiki Dokumentacija programske opreme
Meta-Wiki Koordinacija svih projekata
Wikipodatci Slobodna baza znanja
Wikiknjige Udžbenici u javnom vlasništvu
Wikicitat Zbirka citata
Wikizvor Dokumenti u javnom vlasništvu
Wijesti Slobodni izvor vijesti
Wikivrste Popis vrsta
Wječnik Višejezični rječnik
Wikiučilište Obrazovni materijali
Wikiputovanja Vodič za putovanje
