Glavna stranica
|
Dobro došli na Wikipediju
Trenutačno uređujemo 212.345 članaka. |
Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.
|
Saveznička okupacijska uprava u Njemačkoj bila je uprava država pobjednica u Drugom svjetskom ratu nad njemačkim teritorijem od poraza nacističke Njemačke 1945. do osnivanja Istočne i Zapadne Njemačke 1949. godine.
Saveznici su uspostavili zajedničku vlast i suverenitet nad Njemačkom u cjelini, dakle svim teritorijima bivšeg njemačkog Reicha zapadno od linije Odra – Nisaproglasivši poraz nacističke Njemačke smrću Adolfa Hitlera (Berlinska deklaracija 1945.). Četiri su sile u administrativne svrhe podijelile Njemačku u cjelini na četiri okupacijske zone pod trima zapadnim saveznicima (Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska) i Sovjetskim Savezom. Ova je podjela ratificirana na Potsdamskoj konferenciji u kolovozu 1945. godine. Četiri zone dogovorile su Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sovjetski Savez na konferenciji u Jalti u veljači 1945. odbacujući raniju podjelu na tri zone (isključujući Francusku) predloženu Londonskim protokolom iz rujna 1944. godine. U posljednjim tjednima borbi u Europi snage Sjedinjenih Američkih Država probile su dogovorene granice budućih okupacijskih zona i prodrle na nekim mjestima čak 320 km u dubinu. Takozvana linija dodira između sovjetskih i američkih snaga na kraju neprijateljstava, koja je uglavnom ležala istočno od unutarnje njemačke granice uspostavljene u srpnju 1945., bila je privremena. Nakon dva mjeseca okupacije područja koja su bila dodijeljena sovjetskoj zoni američke su se snage povukle prvih dana srpnja 1945. To je bio ključan potez koji je uvjerio Sovjetski Savez da dopusti američkim, britanskim i francuskim snagama ulazak u pripadajuće okupacijske sektore u Berlinu, a to se dogodilo otprilike u isto vrijeme.
- 10. srpnja – Komemorativnim skupom u parku ispred negdašnje kule sabirnog logora u Staroj Gradiški – dan ranije i u dvorištu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu – obilježena je 80. godišnjica akcije Diane Budisavljević, u kojoj su mnoga djeca spašena iz logora NDH.
- 9. srpnja – Nogometaši zagrebačkog Dinama osvojili su hrvatski Superkup: na stadionu Maksimir boljim su izvođenjem jedanaesteraca svladali splitski Hajduk rezultatom 4:1. U regularnom dijelu nije bilo golova.
- 9. srpnja – Kardinal Josip Bozanić i predstavnici državnog vrha uputili su čestitku hrvatskim građankama i građanima islamske vjeroispovijesti u povodu proslave Kurban-bajrama.
- 9. srpnja – Članovi udruge Socijaldemokrati osnovali su novu, lijevo orijentiranu političku stranku: za predsjednika stranke izabrali su Davorka Vidovića koji je istaknuo da će socijaldemokratske vrijednosti pretočiti u političku borbu.
- 8. srpnja – Hrvatski tenisač Mili Poljičak plasirao se u konkurenciji juniora u finale Wimbledona: u polufinalu je sa 7:5 i 6:2 u setovima savladao Španjolca Pabla Rodenasa.
- 7. srpnja – Hrvatski biciklist Fran Miholjević osvojio je srebrnu medalju u vožnji na kronometar na Europskom prvenstvu U23 u Anadiji u Portugalu.
Nedavne smrti: Zlata Perlić, Tihomir Sertić, Ronald Lopatny
- 48. pr. Kr. – U bitki kod Drača, koja je prethodila presudnoj bitki kod Farsala, sukobile su se vojske Pompeja Velikog i Julija Cezara.
- 1856. – Rođen je Nikola Tesla (na slici), jedan od najvećih izumitelja svih vremena, tvorac indukcijskog elektromotora te sustava proizvodnje i prijenosa izmjenične struje.
- 1871. – Rođen je francuski književnik Marcel Proust, autor ciklusa U potrazi za izgubljenim vremenom.
- 1915. – Rođen je američki književnik i nobelovac Solomon Bellows, poznatiji pod pseudonimom Saul Bellow (Herzog).
- 1973. – Bahami su stekli neovisnost od Commonwealtha.
Wikipedija na hrvatskome jeziku osnovana je 16. veljače 2003.
- Wikipedija – što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
- Zašto postati suradnik?
- Pomoć – kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti?
- Uvodni tečaj – za one koji vole lagani uvod
- Wikipedija A-Ž – za napredne
- Često postavljana pitanja (FAQ)
- Kafić – stranica za raspravu, pitanja i razgovor
- Abecedarij svih članaka
- Popis svih jezika Wikipedije
- Impresum
Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u:
Ostali projekti neprofitne Zaklade Wikimedija
Zajednički poslužitelj Multimedijalno skladište
MediaWiki Dokumentacija programske opreme
Meta-Wiki Koordinacija svih projekata
Wikipodatci Slobodna baza znanja
Wikiknjige Udžbenici u javnom vlasništvu
Wikicitat Zbirka citata
Wikizvor Dokumenti u javnom vlasništvu
Wijesti Slobodni izvor vijesti
Wikivrste Popis vrsta
Wječnik Višejezični rječnik
Wikiučilište Obrazovni materijali
Wikiputovanja Vodič za putovanje
