Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju

Trenutačno uređujemo 212.180 članaka.

Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.

I vi možete uređivati Wikipediju!

Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu ili Sovjetske deportacije odnosi se na razdoblje tijekom vladavine Josifa Staljina, od 1930-ih do 1952., kada je SSSR vršio praksu prisilna raseljavanja i razmjene stanovništva. Mogu se razvrstati u sljedeće kategorije: deportacije protusovjetskih skupina, tzv. neprijatelja radnika; etničko čišćenje cijelih naroda i narodnosti kako ne bi činili homogenu cjelinu u svojoj republici, a tako ni prijetnju stabilnosti SSSR-a, transfer radne snage te organizirane migracije, povremeno čak i kolonizacije, u suprotne smjerove, kako bi se izmiješale razne republike i time pojačao njihov sovjetski karakter. U većini slučajeva njihova odredišta bila su udaljena, nenastanjena područja ili gulazi. To uključuje i deportacije nesovjetskih građana iz inozemstva i raseljavanja iz teritorija pod sovjetskom okupacijom. Preko 20 većih skupina zahvaćeno je deportacijama. Od njih je osam nacija potpuno uklonjeno iz svojih drevnih domova i iskorijenjeno. Od tih osam, jedna je nacija bila katoličke vjeroispovijesti, jedna budističke, a ostalih šest bili su muslimani. U tim posebnim naseljima deportirani su stavljeni pod strogi nadzor vlasti i bilo im je zabranjeno napustiti ta područja. Uvjeti u žurno sklopljenim nastambama za deportirane uglavnom su bili nepovoljni, pa je prvih godina u radnim kolonijama značajno povećana smrtnost od hladnoće, gladi ili iscrpljenosti. Prema nekim su procjenama sovjetske prisilne migracije raselile oko 6 milijuna ljudi. Broj poginulih zbog posljedica deportacija predmet je procjena zbog toga što su same sovjetske vlasti vodile tek krnje evidencije o smrtnosti među deportiranim skupinama: brojke sveukupno sežu od najmanje 800 000, preko 1 000 000, do visoke procjene od 1 500 000 umrlih. Države Istočne Europe i bivšeg tzv. sovjetskog bloka, osobito u Poljskoj, baltičkim državama i Moldaviji, redovito obilježavaju sjećanje na žrtve deportacija te im odaju počast u raznim komemoracijama.

Pročitajte cijeli članak

•

Sudjelujte u izboru članaka

Arhiva Novosti

Pandemija COVID-19

29. lipnja do 3. srpnja – U Vukovaru se održava 16. Vukovarski filmski festival: filmovi koji se prikazuju u službenoj konkurenciji i ove se godine natječu i za tradicionalnu nagradu Zlatni šlep.
25. lipnja do 6. srpnja – Na Mediteranskim igrama u alžirskom Oranu Hrvatska nastupa sa 105 športaša u sedamnaest športova.
26. lipnja – Na rivi u Kaštel Staromu otkriveno je poprsje Filipu Lukasu, rad Ljubice Dragojević Buble, prigodom 150. godišnjice njegova rođenja.
23. lipnja – U Dubrovniku je održana 12. Međunarodna konferencija o antropološkoj genetici i forenzici na kojoj se okupilo oko 550 znanstvenika, liječnika i stručnjaka iz prestižnih europskih i svjetskih sveučilišta.
23. lipnja – Koncertom Zagrebačkih solista u Bruxellesu svečano je obilježena 30. godišnjica međunarodna priznanja Hrvatske i uspostavljanja međudržavnih odnosa Hrvatske i Belgije.