Treći rajh

Treći rajh Deutsches Reich
1933 - 1945
	Uzrečica: Ein Volk, ein Reich, ein Führer.; (bs: Jedan narod, jedno carstvo, jedan vođa)
	Himna: ; Das Lied der Deutschen; Horst-Wessel-Lied ;
	Položaj na karti
Glavni grad	Berlin;
Službeni jezik	njemački
Državno uređenje	Nacizam
Predsjednik
• 1933-1934.	Paul von Hindenburg
• 1934-1945.	Adolf Hitler (Führer)
• 1945.	Karl Dönitz
Površina
• Ukupno	696 265 km2 (1941) km2
Stanovništvo
• Ukupno (1941)	90 030 775
• Gustoća	129.3 /km2/km2

Treći rajh (njemački: Drittes Reich) je čest naziv za fašističku njemačku državu između 1933. i 1945. godine, tj. periodu u kojem je kancelar Njemačke bio Adolf Hitler. To je, naime, bila "treća" njemačka država, za početak se uzima 1933. godina, kada se mijenja ustav i funkcionisanje čitave države.

Hronologija[uredi | uredi izvor]

30. januar 1933 - Adolf Hitler postaje kancelar Njemačke u manjinskoj vladi (njegova stranka ima 38% glasova u Reichstagu, njemačkom parlamentu)
28. februar 1933 - 86-godišnji Hindenburg pod Hitlerovim pritiskom potpisao "Zakon o odbrani naroda i države", kojim se Ustavom zagarantirana ljudska prava ukidaju
5. mart 1933 - na izborima nacisti dobijaju 44% glasova, zajedno s konzervativnim nacionalistima prvi put imaju većinu u parlamentu
23. mart 1933 - u Reichstagu izglasan "Zakon o punomoći" kojim se sve ovlasti parlamenta preseljavaju na Vladin kabinet, praktično Hitleru u ruke
10. maj 1933 - palež liberalnih knjiga u Berlinu
22. juni 1933 - Nacistička stranka jedina u Njemačkoj (ostale su zabranjene ili raspuštene)
26. januar 1934 - Njemačka i Poljska potpisale 10-godišnji pakt o nenapadanju
30. juni 1934 - "Noć dugih noževa" - pokolj (strijeljanje) mnogobrojnih nepoćudnih Hitleru i vodstva SA (Sturmabteilung), jer su smetali tadašnjem vojnom vrhu
2. august 1934. predsjednik Hindenburg umire, Hitler sjedinjuje položaj kancelara i predsjednika u novu funkciju: Führer (vođa)

Spisak važnijih službenika Trećeg rajha[uredi | uredi izvor]

Adolf Hitler - Führer (vođa)- premijer, predsjednik države i vrhovni zapovjednik Wehrmachta
Hermann Göring - Reichsmarshall i premijer. Ministar zrakoplovstva.
Rudolf Hess - Führer-ov zamjenik
Joseph Goebbels - ministar propagande
Albert Speer - Hitlerov arhitekt i budući ministar naoružanja
Heinrich Himmler - zapovjednik SS-a i upravitelj njemačke policije
Martin Bormann - voditelj NSDAP-a (nacističke stranke)
Joachim von Ribbentrop - ministar vanjskih poslova
Alfred Rosenberg - Reichsleiter
Walter Funk - ministar industrije
Wilhelm Frick - ministar unutrašnjih poslova
Reinhard Heydrich - šef RSHA
Hjalmar Schacht - ministar bez portfelja, predsjednik Reichsbank
Konstantin von Neurath - voditelj tajnog Kabineta.
Arthur Seyss-Inquart - Reichsstatthalter(namjesnik) u Austriji

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons ima datoteke na temu: Treći rajh

p r u Carstva
Stari vijek	Akadsko Egipatsko Kartaginsko Feničko Novobabilonsko Kuš Aksumsko Hetitsko Iranska Medijci Ahemenidsko Kušansko Sasanidsko Helenizam Makedonija Ptolemejski Egipat Seleukidi Indijska Maurijsko Gupta Kineska Qin Han Jin Rimska Zapadno Istočno Teotihuacan Xianbei Xiongnu
Srednji vijek	Angevinsko Anglo-Skandinavsko Aragonsko Arapska Pravedno Emevijsko Abasidsko Fatimidsko Kordopsko Ejubidsko Astečko Beninsko Bizantijska Nicejsko Trapezuntsko Bornu Brunejsko Bugarska Prvo Drugo Carstvo Inka Etiopska Zagwe Salomonsko Gansko Hunsko Indijska Čolansko Gurjara-Pratihara Palansko Istočno Ganga carstvo Sultanat Delhi Iranska Tahridsko Samanidsko Bujidsko Salaridijsko Zijaridijsko Kanemsko Karolinško Kineska Sui Tang Song Yuan Kmersko Latinsko Majapahitsko Malijsko Marokanska Idrisidsko Almoravidsko Almohadsko Marinidsko Mongolska Yuan Zlatna Horda Čagatajsko Ilhanidsko Somalska Adžuransko Ifatsko Adalsko Mogadiški Varsangalsko Oyo Songajsko Srividžaja Srpsko Sveto Rimsko Carstvo Tibetansko Tursko-perzijska Gaznavidsko Seldžučko Horezmijsko Timuridsko
Novi vijek	Tongansko Ashantisko Indijska Marata Sikh Mogulsko Britanska Indija Kineska Ming Qing Osmanlijsko Iranska Safavidsko Afšaridsko Zandijsko Kadžarsko Pahlavi Marokanska Saadi Alaouite Etiopsko Somalijska Geledi Majeerteen Hobyo Derviš Francuska Prvo Drugo Austrijsko Austro-Ugarsko Njemačka Drugi rajh Treći rajh Rusko Švedsko Meksička Prvo Drugo Brazilsko Korejansko Japansko Haićanska Prvo Drugo Centralnoafričko
Kolonijalna carstva	Portugal Španija Danska Holandija Britanija Francuska Njemačka Italija

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
	Prije 1918.	1918–1929	1929–1945	1941–1945	1943–1946	1946–1963	1963–1992	1991/1992–2003	2003–2006	2006–2008	2008–
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku Kotorsku Također pogledajte Kraljevina Hrvatska-Slavonija 1868–1918 Kraljevina Dalmacija 1815–1918 BiH u Austro-Ugarskoj 1878–1918	Država Slovenaca, Hrvata i Srba (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte Kraljevina SHS 1918 Republika Prekmurje 1919 Banat, Bačka i Baranja 1918–1919 Slobodna država Fiume 1920–1924 1924–1947		Anektirale^a fašistička Italija i nacistička Njemačka	Demokratska Federativna Jugoslavija 1943–1946 Federativna Narodna Republika Jugoslavija 1946–1963 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 1963–1992 Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1944–1991) Hrvatske (1943–1991) BiH (1943–1992) Srbije (1943–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1943–1992) Makedonija (1944–1991)			Slovenija Rat u Sloveniji
Dalmacija				Nezavisna država Hrvatska 1941–1945 Marionetska kvazi-država Trećeg rajha. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatska^b Rat u Hrvatskoj
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-95.)^c Rat u Bosni i Hercegovini	Bosna i Hercegovina sastoji se od Federacije Bosne i Hercegovine (1995-), Republike Srpske (1995–) i Brčko distrikta (2000–).
Hercegovina
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banat^d (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1990–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte Republika Kosovo (1990–2000)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Uključeno AP Vojvodina i, pod upravom UN-a Kosovo i Metohija	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija 1882–1918			Vojna uprava u Srbiji 1941–1944 ^e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Uglavnom anektirala Albanija 1941–1944 zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovo^g
Metohija	Kraljevina Crna Gora 1910–1918 Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)										Republika Kosovo^g
Crna Gora				Protektorat^f 1941–1944						Crna Gora
Sjeverna Makedonija	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Anektirala Bugarska 1941–1944				Sjeverna Makedonija^hⁱ
^a Prekmurje anektirala Mađarska. ^b Također pogledajte SAO Kninska krajina (1990) → SAO Krajina (1990–1991) i SAO Istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem (1990–1991), SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). ^c Također pogledajte Republika Bosna i Hercegovina Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i Srpska autonomna oblast: Bosanska krajina, SAO Sjeveroistočna Bosna, SAO Romanija i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje tzv. Srpske republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). ^d Bačku je anektirala Mađarska (1941–1944), dok je Srijem anektirala NDH (1941–1944).							^e Također pogledajte Užička republika. ^f Anektirano od str. fašističke Italije (1941–1943) i nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala NDH (1941–1944). ^g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. ^h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom.

p r u Njemački kancelari
Njemačko Carstvo (1871–1918)	Otto von Bismarck Leo von Caprivi Princ Chlodwig zu Hohenlohe-Schillingsfürst Bernhard von Bülow Theobald von Bethmann Hollweg Georg Michaelis Georg von Hertling Maksimilijan Badenski
Vajmarska Republika (1919–1933)	Friedrich Ebert Hugo Haase Philipp Scheidemann Gustav Bauer Hermann Müller Konstantin Fehrenbach Joseph Wirth Wilhelm Cuno Gustav Stresemann Wilhelm Marx Hans Luther Wilhelm Marx Hermann Müller Heinrich Brüning Franz von Papen Kurt von Schleicher
Treći rajh (1933–1945)	Adolf Hitler Joseph Goebbels Lutz Graf Schwerin von Krosigk
SR Njemačka (od 1949)	Konrad Adenauer Ludwig Erhard Kurt Georg Kiesinger Willy Brandt Helmut Schmidt Helmut Kohl Gerhard Schröder Angela Merkel Olaf Scholz

Treći rajh

Sadržaj

Hronologija[uredi | uredi izvor]

Spisak važnijih službenika Trećeg rajha[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Navigacija

Treći rajh

Hronologija[uredi | uredi izvor]

Spisak važnijih službenika Trećeg rajha[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Navigacija

Pretraga