Lima

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Lima
Lima
Katedrala u Limi
Osnovni podaci
Država:  Peru
Geografske koordinate: 12° 2′ jgš, 77° 1′ zgd
Nadmorska visina: 30 metara
Površina: 2.672,28 km²
Stanovništvo: 6.954.583
(18. jul 2005)
Gustina stanovništva: 2.755 stan./km²
Podela grada: 43 distrikta (Distritos)
Zvanični veb-sajt: www.munlima.gob.pe/
Politika
Gradonačelnik Luis Kastanjeda Losio
Satelitski snimak Lime

Lima (šp. Lima) je glavni grad Perua i najveći grad u zemlji. U području grada živi 6.445.974 ljudi. Oblast Lime ima 6.954.583 stanovnika.

Pored Lime se nalazi lučki grad Kaljao sa 813.264 stanovnika, koji je srastao sa Limom. Ova dva grada sačinjavaju region „Velika Lima“ (Gran Lima) sa ukupno 7.767.847 stanovnika (popis 2005).

Lima je najvažniji saobraćajni, privredni i kulturni centar Perua, sa mnogobrojnim univerzitetima, školama, muzejima i spomenicima.

Geografija[uredi - уреди | uredi kôd]

Položaj Lime u Peruu

Lima se nalazi na reci Rimak na zapadu Perua, između Pacifičkog okeana i planina Andi, koje predstavljaju prirodnu granicu grada ka istoku. Grad se nalazi u sušnoj primorskoj regiji Perua, na prosečno oko 30 metara nadmorske visine.

Šira oblast grada (Municipalidad Metropolitana de Lima) ima površinu od 2.672,28 kvadratnih kilometara. Od toga samo 825,88 km² (31%) otpada na sam grad, a 1.846,4 km² (69 %) na predgrađa i ostale površine. Region Velika Lima ima 43 distrikta Lime i 6 distrikta grada Kaljao (ukupno 2.819,26 km²).

Reka Rimak ima izuzetan značaj za grad Limu. Ona daje 100% vode za potrebe grada, a služi i za proizvodnju električne energije.

Kultura[uredi - уреди | uredi kôd]

Manastir sv. Franciska

Stari deo grad Lima je 1991. stavljen na UNESKO-vu listu zaštićene kulturne baštine.

Katedrala u Limi je izgrađena između 1535. i 1625, a 1746. delom restaurirana. U njoj je grob osnivača Lime, Franciska Pizara. Katedrala i obližnji Manastir svetog Franciska, se smatraju najuspelijim arhitektonskim kompleksom u Latinskoj Americi.

Sjaj života bogatih iz doba Vicekraljevine Peru simbolizuju stare palate u gradu: Alijaga, Gojoneče, palata Tore Tagle.

Na ušću reke Rimak se nalaze ostaci velikog svetilišta kulture Pačakamak. Svetilište je posvećeno istoimenoj boginji. Hram Pukljana u četvrti Miraflores, potiče iz 400. godine naše ere, i bio je važan administrativni centar kulture Lima.

Turistička atrakcija je glavni gradski „Trg od oružja“ (Plaza de Armas), na kome su gradska većnica, predsednička palata iz 1938, i crkve iz 16. i 17. veka Mersed i San Pedro.

Procesija kojom se slavi zaštitnica Lime, sveta Roza od Lime (1586-1617), održava se 30. avgusta. Sveučilište je osnovano 1551., a prvu tiskaru otvorio je Antonio Ricardo iz Torina 1584. godine.[1]

Galerija[uredi - уреди | uredi kôd]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 121.

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi kôd]