Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju

Trenutačno uređujemo 211.140 članaka.

Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.

I vi možete uređivati Wikipediju!

Veliki ratni otok (srpski: Велико ратно острво) nenaseljeni je riječni otok u Beogradu, nalazi se na ušću Save u Dunav. Prema administrativnoj podjeli pripada gradu Beogradu, a nalazi se na području gradske općine Zemun. Godine 2005. uvršten je na popis prirodnih dobara Srbije i pod upravom je JKP "Zelenilo Beograd". Veći dio otoka prekriven je šumom. Zbog izoliranosti i čestih poplava na području Velikog ratnog otoka nema puno vrsta sisavaca, ali otok je bogat ornitofaunom i uz njegove obale i rukavce mrijesti se velik broj vrsta riba. Prvi pisani trag o otoku datira iz 1699., kada je opisan kao veliki šumoviti otok, dok najstariji vizualni prikaz otoka datira iz 1514. Otok je kroz povijest nekoliko puta mijenjao ime, a sadašnje je ime dobio krajem 18. stoljeća. Zbog svog značajnog strateškog položaja bio je vrlo važan u svakoj ratnoj operaciji na tom području. Bio je strateška točka s koje je Beograd napadan ili branjen, pa je po tome dobio ime. Danas je oko dvije trećine otoka zaštićeno kao prirodni rezervat za 196 vrsta ptica, od kojih su mnoge ugrožene. Na sjevernom vrhu nalazi se mala pješčana plaža Lido, dok je ostatak otoka zaštićen zakonom i njegova urbanizacija nije dopuštena. Među svim očuvanim močvarama u Beogradu, Veliki i Mali ratni otok imaju najveću raznolikost po broju životinjskih vrsta, posebice ptica i biljnih vrsta vezanih za močvarna staništa. Kada je u pitanju ornitofauna, to je točka najveće biološke raznolikosti na području Beograda. Zaštićeno prirodno dobro Velikog ratnog otoka obuhvaća dva riječna otoka, Veliki ratni otok i Mali ratni otok, uključujući i sprudove koji mogu nastati djelovanjem vodenih struja, a povezani su s ova dva otoka. Veliki i Mali ratni otoci nalaze se između 1172. i 1169. kilometra toka Dunava, sa zaštitnim pojasom u širini od 50 m vodene površine i 70,1 m vodostaja Dunava. Otok se prostire na površini od oko 210,66 hektara, nalazi se između dvije povijesne jezgre, Beogradske tvrđave i Zemunske srednjovjekovne tvrđave, te je nezamjenjiva prirodna cjelina u središtu Beograda.

Pročitajte cijeli članak

•

Sudjelujte u izboru članaka

Arhiva Novosti

Pandemija COVID-19

22. ožujka – Hrvatska boksačica Nikolina Ćaćić osvojila je srebrno odličje na Europskom prvenstvu do 22 godine u Poreču.
21. ožujka – Nakon 40 godina, u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, nedaleko od Mljeta, viđena je sredozemna medvjedica.
18. – 20. ožujka – U Novim dvorima bana Jelačića u Zaprešiću održan je Festival bajki.
16. – 20. ožujka – U Zagrebu je održan dosad najposjećeniji Festival svjetla, s umjetničkim svjetlosnim instalacijama na nizu gradskih znamenitosti (Muzej za umjetnost i obrt, Muzej Mimara, Kula Lotrščak, Tunel Grič, crkva sv. Katarine, HNK, MUZA, Zrinjevac, zračna luka, Jelačićev i ini trgovi).

Nedavne smrti: Vesna Bosanac, Nikola Štedul, Stanko Lasić

Arhiva Izabrana slika

Stari grad Dubovac u Karlovcu.

Arhiva Na današnji dan

24. ožujka – imendani i blagdani: Latin, Javorka, Simon, Katarina Švedska, Agapit, Aleksandar; Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze

1868. – Rodio se Stjepan Miletić, kazališni intendant, redatelj i kritičar.
1882. – Robert Koch objavio je otkriće bakterije koja uzrokuje tuberkulozu.
1905. – Umro je francuski pisac pustolovnih romana Jules Verne , autor ekraniziranih hitova "20.000 milja ispod mora", "Put oko svijeta u 80 dana" i dr.
1989. – Tanker Exxon Valdez izlio je više od 40 milijuna litara nafte ispred zaljeva Princa Williama na Aljasci i tako izazvao golemu ekološku katastrofu (slika).