1866

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ovo je članak o godini 1866.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 18. vijek19. vijek20. vijek
Decenija: 1830-e  1840-e  1850-e  – 1860-e –  1870-e  1880-e  1890-e
Godine: 1863 1864 186518661867 1868 1869
1866. po kalendarima
Gregorijanski 1866. (MDCCCLXVI)
Ab urbe condita 2619.
Islamski 1282–1283.
Iranski 1244–1245.
Hebrejski 5626–5627.
Bizantski 7374–7375.
Koptski 1582–1583.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1921–1922.
Shaka Samvat 1788–1789.
Kali Yuga 4967–4968.
Kineski
Kontinualno 4502–4503.
60 godina Yang Vatra Tigar
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11866.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1866 (MDCCCLXVI) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u subotu po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).


Događaji[uredi - уреди | uredi kôd]

Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi kôd]

Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi kôd]

Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi kôd]

  • 4. 3. - Osnovana Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu (od 1991. HAZU) - car Franjo Josip I. potvrdio pravila Akademije koja je predložio Hrvatski sabor. Biskup Strossmayer je u srpnju izabran za pokrovitelja, a dr Franjo Rački za predsjednika.
  • 12. 3. - Sabor bira prvih 16 akademika JAZU, car u svibnju potvrđuje 14[3].
  • 13. 3. (1. 3. po j.k.) - U crkvama u Srbiji prvi put nije pomenuto ime kneginje Julije (mada ona i Mihailo nisu zakonski razvedeni).
  • 13. 3. - Kongres SAD donosi Zakon o građanskim pravima, prvu federalnu meru zaštite crnaca - predsednik Johnson stavlja veto 27. marta, ali ga Kongres nadglasava 9. aprila.
  • 21. 3. - Praizvedba Suppéove operete Leichte Kavallerie u Beču.

April/Travanj[uredi - уреди | uredi kôd]

29. travnja 1861. godine Hrvatski sabor je prihvatio zakonsku osnovu za osnivanje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi kôd]

U Srbiji uvedene poštanske marke

Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi kôd]

Rat Pruske i Italije protiv Austrije
  • 2. 6. - Nijagarski upad, tj. bitke kod Ridgewaya and Fort Eriea, prvi je ozbiljan Fenijanski upad irskih republikanaca iz SAD u britansku Kanadu.
  • 7. 6. - Pruski general Edwin von Manteuffel ulazi u Holštajn, tri dana kasnije preuzima upravu (izjašnjavanje staleža u pokrajini proglašeno kršenjem prošlogodišnjeg ugovora[3]).
  • 8. 6. - Parlament Kanade prvi put zaseda u Ottawi, novom gradu britanske Provincije Kanade.
  • 9. 6. - Meteor težine preko pola tona pre raspada, pao kod sela Knjaginja na severoistoku Austrije (danas zapad Ukrajine).
  • 12. 6. - Tajni ugovor Francuske i Austrije: Francuska će ostati neutralna u zamenu za Veneciju.
  • 14. 6. - Austro-pruski rat počinje: Austrija i većina država Njemačke konfederacije smatraju zauzeće Holštajna kršenjem Bečkog ugovora iz 1815., zbog čega je odlučeno da se digne vojska protiv Pruske - pruski poslanik Savigny izjavljuje da njegov kralj smatra njemački savez "ukinutim"[3].
  • 17. 6. - Proglas cara i kralja Franje Josipa poziva u rat protiv Pruske[3].
  • 20. 6. - Treći rat za nezavisnost Italije: Kraljevina Italija objavljuje rat Austrijskom carstvu.
  • 22. 6. - Švedski Riksdag staleža se raspustio kako bi bio osnovan dvodomni Riksdag (od 1971. jednodomni).
  • 24. 6. - Druga bitka kod Custozze: Austrijanci nanose težak poraz italijanskoj vojsci.
  • 27. 6. - Bitka kod Langensalze: Hanoverci prvo poražavaju Pruse u Tiringiji, ali dva dana kasnije su opkoljeni i moraju se predati - praktični kraj Kraljevine Hanover.
  • 29. 6. - Murtenski slon: cirkuski slon ubio čuvara i pobegao u malom švajcarskom mestu Murten, na kraju ubijen topom.

Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi kôd]

Bitka kod Könnigratza: spomenik austrijskoj "Bateriji mrtvih"
  • 1. 7. - Flag of Romania.svg Rumunske Ujedinjene Kneževine dobile prvi Ustav, ime zemlje promenjeno u Rumunija, liberalna ustavna monarhija ali sa suženim pravom glasa, nehrišćanima uskraćeno državljanstvo (zemlja je do 1878. pod osmanskim sizerenstvom).
  • 3. 7. - Bitka kod Könnigratza (Sadova u Češkoj): pruska vojska nanosi katastrofalan poraz austrijskoj.
  • 8. 7. - Prusi ušli u Prag.
  • 11. 7. - Italijani obnavljaju ofanzivu prema Austriji, pređen Po i zauzet Rovigo.
  • jul - Počinje Rat Crvenog Oblaka u današnjem Vajomingu.

Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi kôd]

Grupisanje nemačkih zemalja 1866-71

Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi kôd]

Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi kôd]

Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi kôd]

  • 7. 11. - Otvorena prva železnička pruga u (osmanlijskoj) Bugarskoj, RuseVarna (223 km).
  • 9. 11. - Kritski ustanak, "Holokaust u Arkadiju": tokom turskog napada na manastir Arkadi, Grci digli u vazduh skladište baruta u kome se krilo i stotine žena i dece, veliki gubici s obe strane, svetsko javno mnenje na grčkoj strani.
  • novembar - Na predlog Jovana Ristića, srpskog diplomatskog agenta na Porti, srpska vlada zatražila od Turske da povuče posade iz tvrđava u Srbiji; u ovo vreme predsednik saveta Jovan Marinović obišao Petrograd, Berlin, Beč, dobija podršku po pitanju tvrđava[9].
  • 17. 11. - Otpis Franje Josipa Ugarskom saboru: obećaje da će dati Ugarskoj odgovorno ministarstvo i uspostaviti stari ustav, ako se promijene zakoni iz 1848[3].

Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi kôd]

Kroz godinu[uredi - уреди | uredi kôd]

Rođenja[uredi - уреди | uredi kôd]

Januar/Siječanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi kôd]

Jul/Srpanj – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi kôd]

Smrti[uredi - уреди | uredi kôd]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1866.

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. Šišić, Povijest 1526-1918, 460
  2. Istorija s. n. V-2, 147
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 3,9 Horvat, Ponovni savez s Ugarskom
  4. Istorija s. n. V-1, 299
  5. Istorija s. n. V-1, 483
  6. "Politika", 12. feb. 1939
  7. "Politika", 23. april 1938
  8. Istorija s. n. V-1, 294
  9. Istorija s. n. V-1, 297
  10. Istorija s. n. V-1, 440
  11. Istorija s. n. V-2, 298-9
Literatura