Biskajski zaliv

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Pogled na Zaliv iz Svemira.

Biskajski zaliv (fr. Golfe de Gascogne, bas. Bizkaiko Golkoa, špa. Golfo de Vizcaya, gal. Golfo de Biscaia, lat. Sinus Cantabricus) je zaliv Atlantskog okeana, koji se prostire od sjeverne obale Galicije u Španiji do Bretagne na sjeverozapadu Francuske. Ova pomorska regija je poznata po lošem vremenu, jakim olujama i ekstremno visokim talasima. To je rubno more.[1]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Zaliv ima površinu od oko 225.000 km2, dok mu je maksimalna dubina 4.735 metara. Biskajski zaliv je bogat ribom.

Južni dio Biskajskog zaliva, ispred obale Španije, najčešće se pominje pod imenom „Kantabrijsko more“ (špa. Mar Cantábrico).

Jedan dio španske obale Biskajskog zaliva je poznat po turizmu. To je Kosta Verde (špa. Costa Verde, bos. Zelena Obala). Poznato ljetovalište na francuskom dijelu obale je Bijaric.

Rijeke[uredi | uredi izvor]

Položaj Zaliva u Evropi.

U zaliv se ulijeva veći broj rijeka. Gledano po državama to su:

  • francuske rijeke: Loire, Charente, Garonne, Dordogne, Adour, Nivelle
  • španske rijeke: Bidasoa, Oiartzun, Urumea, Oria, Urola, Deba, Artibai, Oka, Nervion, Asón, Pas, Nalón, Navia, Eo, Landro, Sor.

Gradovi[uredi | uredi izvor]

Važniji gradovi Biskajskog zaliva su:

  • U Francuskoj: Brest, Nantes, La Rochelle, Bordeaux, Bayonne.
  • U Španiji: San Sebastián, Bilbao, Santander, Gijon.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]