11. 9.

11. rujna/septembra (11. 9.) je 254. dan godine po gregorijanskom kalendaru (255. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 111 dana.

Događaji[uredi - уреди | uredi kôd]

1273. — Izborom grofa Rudolfa von Habsburga za kralja Svetoga Rimskog Carstva njemačke nacije, okončana je svađa oko prijestolja. To je bio početak uspona Habsburgovaca na položaj najmoćnijega njemačkog plemstva, koje je gotovo neprekidno do 1806. vladalo Carstvom.
1801. — U Leipzigu je premijerno izvedena romantična tragedija Friedricha Schillera "Djevica Orleanska", doživjevši velik uspjeh. Kasniji dramatičari kao npr. Friedrich Hebbel, Bertold Brecht i George Bernard Shaw puno su se kritičnije postavili prema toj francuskoj nacionalnoj junakinji.
1855. — Krimski rat: Britanske snage osvajaju Sevastopolj.
1963. — Austrija je potpisala sporazum o prestanku atomskih pokusa.
1973. — U Čileu desno orijentirana hunta pod vodstvom Augusta Pinocheta Ugarta (i uz pomoć SAD) izvodi državni udar u kome je svrgnuta socijalistička vlada predsjednika Salvadora Allendea.
2001. — Teroristički napad na World Trade Center u New York-u i Pentagon. (vidi napadi 11. rujna 2001.).

.

1470. — Martin Waldseemüller, nemački kartograf je objavio prvu geografsku kartu novog kontinenta, kojem je dao naziv Amerika, prema imenu italijanskog moreplovca Amerigo Vespucci († 1520.).
1739. — Grigorij Aleksandrovič Potemkin, ruski feldmaršal, državnik, knez i miljenik Katarine Velike († 1791.).
1763. — Ignjat Gyulay Maros-Németh (Ignác Gyulay), austrijski podmaršal, hrvatski ban od 1806 do 1831. († 1831.).
1859. — Vjenceslav Novak, hrvatski pisac († 1905.).
1882. — Asta Nielsen, danska filmska i kazališna glumica († 1972.).
1885. — D. H. Lawrence, engleski pisac.
1903. — Frano Alfirević, hrvatski pjesnik, esejist i putopisac († 1956.).
1914. — Gojko Stojčević, patrijarh srpski.
1944. — Milovan Vitezović, srpski pisac, profesor i scenarista.
1945. — Franz Beckenbauer, njemački fudbaler i trener.
1945. — Carlo Recalcati, talijanski košarkaš i trener.
1961. — Virginia Madsen, američka glumica i producentica.
1962. — Julio Salinas, umirovljeni španjolski nogometaš.
1965. — Bašar al-Asad (Bashar al-Assad), predsjednik Sirijske Arapske Republike.
1968. — Slaven Bilić, hrvatski nogometaš i trener.
1971. — Markos Moulitsas, američki politički aktivist i bloger.
1979. — Krunoslav Lovrek, hrvatski nogometaš.

.

1789. — Luka Sorkočević, skladatelj (* 1734.).
1948. — Mohamed Ali Džina, pakistanski državnik, osnivač i prvi predsednik Pakistana. (* 1876.).
1971. — Bella Darvi, poljsko-francuska glumica.
1971. — Nikita Sergejevič Hruščov, sovjetski političar (* 1894.).
1994. — Jessica Tandy, britanska i američka kazališna i filmska glumica (* 1909.).
1999. — Momčilo R. Đujić, je za vreme drugog svetskog rata bio komandant kvislinške formacije poznate kao Dinarska četnička divizija, a nakon poraza osovinskih snaga uticajna ličnost četničke emigracije (* 1907.).
2004. — Fred Ebb, američki tekstopisac.
2011. — Andy Whitfield, velški glumac (* 1972.)

.

Pravoslavna crkva slavi:

.