1922
Idi na navigaciju
Idi na pretragu
< |
19. vijek |
20. vijek
| 21. vijek
| >
< |
1890-e |
1900-e |
1910-e |
1920-e
| 1930-e
| 1940-e
| 1950-e
| >
<< |
< |
1918. |
1919. |
1920. |
1921. |
1922.
| 1923.
| 1924.
| 1925.
| 1926.
| >
| >>
Gregorijanski | 1922. (MCMXXII) |
Ab urbe condita | 2675. |
Islamski | 1340–1341. |
Iranski | 1300–1301. |
Hebrejski | 5682–5683. |
Bizantski | 7430–7431. |
Koptski | 1638–1639. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1977–1978. |
• Shaka Samvat | 1844–1845. |
• Kali Yuga | 5023–5024. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4558–4559. |
• 60 godina | Yang Voda Pas (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11922. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1922 (MCMXXII) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju.
1922: 1 • 2 • 3 • 4 • 5 • 6 • 7 • 8 • 9 • 10 • 11 • 12 Rođenja • Smrti |
Događaji[uredi - уреди | uredi kôd]
Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 1.? - Zakon o prinudnoj nagodi (poravnanju) van stečaja proširen sa Hrvatske-Slavonije na Srbiju, kako bi se izbegao moratorijum na dugove.
- 3. 1. - Obustavljen saobraćaj na više pruga u Kraljevini SHS zbog nedostatka uglja. Takođe, većina pragova je dotrajala, treba ih zameniti šest miliona, mnogi mostovi su privremeni, stanice neadekvatne, nedovoljno vagona i lokomotiva.[1]
- januar - Istočnokarelijski ustanak: kontranapad Crvene armije razbija glavnu grupu finskih i karelskih trupa - sukob Sovjeta i crvenih Finaca sa karelskim ustanicima i finskom vojskom će biti okončan do marta.
- 6 - 13. 1. - Konferencija u Kanu: predloženo da se umanje nemačke reparacije u zamenu za britanske garancije Versajskog ugovora, što izaziva nezadovoljstvo javnog mnenja u Francuskoj.
- 7. 1. - Skupština Irske Republike podržala Anglo-irski ugovor sa 64 prema 57 (potvrđeno na formalnom sastanku 14. januara).
- 8. 1. - Izbori u Republici Srednjoj Litvi (Vilniuski region) na koje najviše izlaze Poljaci a Litavci ih bojkotiraju.
- 9. 1. - U Sinaji objavljena veridba kralja SHS Aleksandra i rumunske princeze Marije, svečani dočeka kralja u Beogradu 12-og.
- 11. 1. - Rifski rat: Španci povratili pozicije na marokanskom priobalju, nalaze leševe poginulih prošle godine kod Annuala.
- 12. 1. - Francuski premijer Aristide Briand odstupa u korist Raymonda Poincaréa (do 1924), konferencija u Kanu je raspuštena.
- 13. 1. - Gen. Milutin Vučinić predsednik crnogorske vlade u egzilu nakon gen. Anta Gvozdenovića, ali Gvozdenović se vraća već poslije mjesec dana a vlada je ukinuta u julu.
- 14. 1. - Hrvatski blok usvojio memorandum namenjen Đenovskoj konferenciji.[2]
- januar - Ukinute plemićke titule u Kraljevini SHS?[3]
- 16. 1. - Michael Collins postaje predsednik Privremene vlade Irske Slobodne Države (tj. Južne Irske) i komandant Nacionalne armije.
- 16. 1. - "Gavranova" afera u francuskom mestu Tulle: kolektivnim diktatom je otkrivena žena koja je od 1917. poslala preko stotinu anonimnih pisama, koja su uzbudila grad i postala nacionalna vest. (→ fr)
- januar - Britanska imperija u ovo vreme ima najveću rasprostranjenost, pokriva četvrtinu sveta.
- januar - U Torontu prvi put primenjen insulin za lečenje dijabetesa.
- 17. 1. - Ion I. C. Brătianu je po četvrti put premijer Rumunjske (do 1926), nakon Take Ionescua.
- 22. 1.? - Ksenija Atanasijević je prva žena koja je doktorirala na Beogradskom univerzitetu.
- 22. 1. - Umro papa Benedikt XV.
- 25. 1. - Počelo suđenje komunistima za pokušaj atentata na tadašnjeg regenta Aleksandra: 15-oro kao izvršioci atentata i 17-oro za pripremanje prevrata.[4]
- 26. 1. - Rekonkvista Libije: italijanske snage se iznenada iskrcavaju i zauzimaju Misratu, za oko godinu dana zauzimaju celu Tripolitaniju.
- 28. 1. - Knickerbockerova oluja: najveća zabeležena mećava u Washingtonu, D.C. izazvala rušenje krova pozorišta Knickerbocker, 98 mrtvih.
- 29. 1. - Napušten poslednji pokušaj političkog saveza Gvatemale, El Salvadora, Hondurasa i Kostarike (→ Savezna Republika Centralne Amerike).
Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 2. - U Los Anđelesu ubijen režiser William Desmond Taylor - medijska senzacija, slučaj ostaje bez rešenja.
- 2. 2. - U Parizu objavljen ceo Džojsov roman "Uliks" (ranije feljtoniziran u SAD 1918-20). Smatraju ga jednim od najznačajnijih dela modernističke književnosti.
- 5. 2. - Pokret nesaradnje u Britanskoj Indiji: u incidentu u Chauri Chauri ubijena tri demonstranta i 23 policajca, zbog čega Indijski nacionalni kongres prekida kampanju.
- 5. 2. - U SAD izlazi prvi broj Reader's Digest-a.
- 5. 2. - Obnavljaju se diplomatski odnosi Holandije i KSHS, prekinuti prošle godine.[5]
- 6. 2. - Milanski nadbiskup Achille Ratti izabran za papu pod imenom Pio XI. (do 1939).
- 6. 2. - Novi vaseljenski patrijarh Meletios Metaksakis stigao u Carigrad - grčka vlada i atinski sinod za sada ne priznaju njegov izbor.
- 6. 2. - U sovjetskoj Rusiji, tajna policija ČEKA ("Vanredna komisija") transformisana u Državnu političku upravu (GPU).
- 6. 2. - Potpisan Vašingtonski pomorski sporazum, ili Sporazum pet sila pobednica u Velikom ratu - ograničenje gradnje nekih vrsta brodova (deluje do polovine 1930-tih).
- 6. 2. - U Vašingtonu potpisan i Ugovor devet sila o suverenitetu i integritetu Republike Kine, u smislu Politike otvorenih vrata. Japan zadržava ekonomsku dominaciju na poluostrvu Shandong.
- 8. 2. - Predsednik Warren G. Harding instalirao radio u Beloj kući, kasnije tokom godine postaje prvi predsednik koji se obratio preko radio-talasa.
- 8. 2. - "Politika" je objavila memorandum Hrvatskog bloka, namenjen Đenovskoj konferenciji.
- ca. 8. 2. - Zbog velikog snega je zaustavljen železnički saobraćaj u velikom delu KSHS, naročito Bosni.
- 9. 2. - Tramvaj u Dubrovniku iskočio iz šina zbog poledice, stradala 4 učenika i kočničar.[6]
- 10 - 12. 2. - Ruski građanski rat – Voločajevska operacija je pobeda Bljuherovih Crvenih, koji zatim ulaze u Habarovsk.
- 12. 2. - Osnovan Novosadski šahovski klub - najstariji u Jugoslaviji i na Balkanu.
- 13. 2. - Najniža jutarnja temperatura u Beogradu -22 stepena.
- 14. 2. - Zvanično otvoren Stalni sud međunarodne pravde u Hagu (1946. zamenjen Međunarodnim sudom pravde).
- 14. 2. - Švedsko-finski plemić ubio Heikki Ritavuorija, finskog ministra unutrašnjih poslova.
- 14. 2. - Počela emitovanje 2MT, prva komercijalna radio stanica u Britaniji.
- februar - Rascep u dadaizmu, polemika između André Bretona i Tristana Tzare.
- 19. 2. - U Zagrebu izlazi prvi broj "Borbe".
- 19. 2. - U Splitu osnovana Jadranska straža.
- 20. 2. - Zvanična veridba kralja Aleksandra i princeze Marije u Bukureštu.
- 22. 2. - Manifestacije protiv memoranduma Hrvatskog bloka u Dubrovniku, došlo do sukoba ispred zgrade hrvatske radničke zadruge. Izdata poternica za potpredsednikom HRSS Josipom Predavcem koji je držao skupove u okolini.[7] Zbor protiv H.B. je održan i u Splitu 26-og.
- 23. 2. - Presuda komunistima za atentat na kralja Aleksandra: Spasoje Stejić na smrt (preinačeno na robiju, deo bekstva iz 1941, poginuo 1943), Lajoš Čaki 20 godina zatvora (umro 1936). Bivši komunistički poslanici dobili po dve godine za zaveru protiv države.
- 23. 2. - Dekret u sovjetskoj Rusiji naređuje da se predaju crkveni predmeti od dragocenih materijala radi pomoći gladnima - seljaci se odupiru tome, izveštava se o 1.400 tuča oko crkava[8] (→ ru Wiki).
- Ruska glad (1921-22), naročito u područjima oko Volge. Američka administracija pomoći (ARA) hrani u ovom periodu i do 10 miliona ljudi dnevno, postoji i njena medicinska divizija koja pomaže u epidemiji tifusa.
- 26. 2. - Liberal Luigi Facta je novi talijanski premijer nakon socijaldemokrate Bonomija - do oktobra, posljednji premijer prije Mussolinijevog perioda.
- 28. 2. - Zakon o zaštiti radnika u KSHS (radno vreme, rad žena i dece, radničke komore...).
- 28. 2. - Britanska vlada jednostrano okončava protektorat nad Egiptom, nominalno je nezavisan s izuzetkom međunarodnih odnosa, komunikacija, vojske i Anglo-Egipatskog Sudana.
Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 3. - Vlada KSHS zabranjuje uvoz luksuzne robe.[9]
- 3. 3. - Fašistički puč Giovanni Giuriatija u Slobodnoj Državi Rijeci, vlada Riccarda Zanelle i 3.000 riječkih autonomaša bježe u Kraljevicu, KSHS (protestni miting u Beogradu 12. 3.).
- 4. 3. - U Berlinu prikazan film Nosferatu.
- 6 - 17. 3. - Randska pobuna rudara, sindikalista i komunista u Južnoj Africi, ugušena uz oko 150 mrtvih.
- 7. 3. - Fašistički demonstranti u Zadru napali konzulat KSHS, sutradan je demoliran.
- 8. 3. - U Zagrebu obešen Alija Alijagić, atentator na ministra Milorada Draškovića prošle godine; u gradu demonstracije komunista i sukobi sa policijom, u vezi s tim uhapšen August Cesarec.
- 9. 3. - U Beogradu počinje prva konferencija Male Antante (učestvuje i Poljska).
- 10. 3. - Gandhi uhapšen i osuđen 18. marta na šest godina zatvora zbog pobune (pušten u februaru 1924.) - za to vreme Indijski nacionalni kongres se deli na frakcije, opada saradnja hinduista i muslimana.
- 12. 3. - Pobuna u Albaniji: Kosovari Hasan Prishtina i Bayram Curri uz pomoć severnjaka i Dibrana krenuli na Tiranu. Vlada Xhafera Ypija je napustila grad, izuzev ministra Ahmeda Zogua, koji je uz pomoć britanskog ambasadora, koji je nagovorio jednog dibranskog prvaka da odstupi, nadvladao pobunu.[10]
- 12. 3. - Osnovana Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika, glavni grad Tbilisi (podeljena 1936. u Gruzijsku, Jermensku i Azerbejdžansku SSR).
- 15. 3. - Egipatski sultan Fuad I se proglasio za Kralja Egipta i Suverena Nubije, Sudana, Kordofana i Darfura (do 1936).
- 17. 3. - Italijanske trupe dolaze u Rijeku da "zavedu red".
- 17. 3. - Varšavski sporazum Poljske, Letonije, Estonije i Finske: defanzivno protiv Sovjetske Rusije, ali finska skupština neće ratifikovati sporazum.
- 19. 3. - Sa novoizgrađenog Šuhovljevog tornja u Moskvi, visine 160 m, počele radio emisije.
- 20. 3. - U službu ulazi USS Langley, prvi nosač aviona Ratne mornarice SAD.
- 21. 3. - Finsko-sovjetski sukob okončan potpisivanjem sporazuma o nepovredivosti granica (još jedan sporazum 1. juna).
- 22. 3. - Poljski Sejm odobrio prošlomesečni zahtev Sejma Republike Srednje Litve (Vilniuski region) za priključenje Poljskoj.
- 24. 3. - Lazarevački zemljotres je jak potres u Srbiji, epicentar kod sela Venčane (M 6.0, Int. IX); najjači naknadni udar 1. aprila.
- 24. 3. - Ubistvo McMahonovih u Belfastu: nepoznati policajci upali u kuću te ubili 6 i ranili dvojicu muškaraca iz katoličke porodice, dan nakon što je IRA ubila dvojicu policajaca.
- 25. 3. - Memorandum Hrvatskog bloka (Stjepan Radić) Međunarodnoj konferenciji u Đenovi - želja za internacionalizacijom hrvatskog pitanja.
- 25. 3. - Osnovana Brazilska sekcija Komunističke Internacionale (od 1962. KPB).
- 26. 3. - Grupa oficira IRA-e na čelu sa Rory O’Connorom objavljuje da ne priznaje irsku skupštinu Dáil koja je prihvatila Anglo-irski ugovor.
- 26. 3. - Londonska konferencija, druga faza: saveznici predlažu Turskoj olakšane uslove ugovora iz Sèvresa, što ova svejedno odbija.
- 27. 3. - 2. 4. - XI kongres RKP(b), kraj "Radničke opozicije".
- 31. 3. - Stupa na snagu Anglo-irski ugovor, potpuno sproveden u decembru.
April/Travanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 4. - Sinod SPC primio od Vaseljenske patrijaršije kanonsko pismo i tomos o priznanju patrijaršijskog ranga srpske crkve i prisajedinjenju eparhija koje su ranije bile pod jurisdikcijom VP.[11])
- 1. 4. - Ubistva u ulici Arnon: policajci ubili šestoricu katolika u Belfastu.
- 3. 4. - Na Lenjinovu sugestiju, Josif Staljin postaje generalni sekretar Ruske komunističke partije (boljševika).
- 7. 4. - Skandal Teapot Dome: sekretar unutrašnjih poslova SAD iznajmio privatnicima mornaričke naftne rezerve na mestu Teapot dome, iz čega će se izroditi korupcijski skandal, najveći do Votergejta 1972-74.
- 7. 4. - Prvi sudar dva aviona u vazduhu, dva putnička dvokrilca iznad Francuske.
- 10. 4. - 19. 5. - Đenovska konferencija o monetarnoj politici, obnovi Evrope i odnosima sa sovjetskom Rusijom.
- 10. 4. - 18. 6. - Prvi Zhili–Fengtianski rat za kontrolu Pekinga, pobeđuje klika Zhili (Cao Kun i Wu Peifu), dok se Zhang Zuolinova Fengtianska klika povlači u Mandžuriju.
- 13. 3. - 12. 4. - Treće suđenje Roscoe Arbuckleu se okončava oslobađajućom presudom i pismenim izvinjenjem porote - ali glumčeva karijera i finansije su upropašćeni.
- 14. 4. - Irski republikanci protivni Anglo-irskom ugovoru zauzeli zgradu Four Courts u Dablinu.
- 16. 4. - Potpisan Rapalski ugovor između Nemačke i sovjetske Rusije - uspostavljeni diplomatski odnosi, oproštene ratne štete. Kraj potpune izolacije dve sile, izazov versajskom poretku. Več počinje vojna saradnja dve zemlje: fabrike i poligoni u Rusiji za nemačko tehničko znanje.
- 18. 4. - Niz eksplozija i višednevni požari od nekoliko stotina vagona municije pored železničke stanice u Bitolju, velika materijalna šteta i žrtve.
- 23. 4. - Pedesetak vojnika Hrvata pokušalo pobunu u pljevaljskom garnizonu, želeći da se vrate u Hrvatsku, jedan poginuo[12].
- 24. 4. - Između Engleske i Egipta uspostavljen prvi deo Imperijalnog bežičnog lanca, komunikacione mreže između britanskih poseda.
- 24. 4. - Lenjinu iz ramena uklonjen metak koji je Fani Kaplan ispalila 1918.
- 26. - 28. 4. - Dunmanwayska ubistva: na jugu Irske ubijena 13-orica muškaraca i dečaka protestanata.
- 27. 4. - Uredba o podeli Kraljevine SHS na 33 oblasti, kojima je na čelu veliki župan, predstavnik vlade (do njihovog organizovanja ostaju okruzi u Srbiji, okružja u BiH i županije u Hrvatskoj i Vojvodini).
- 27. 4. - Proglašena Jakutska ASSR unutar Ruske SFSR (od 1992. JASSR je Republika Saha (Jakutija) unutar RF). Deo teritorije je pod kontrolom Belih Rusa (Jakutska pobuna).
- 29. 4 - 3. 5. - Sovjetske vlasti šalju oružje, municiju i novac Turskoj.
Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 2. 5. - Ivan Šarić postaje vrhbosanski nadbiskup (formalno do 1960, faktički do 1945), skoro tri i po godine nakon smrti prethodnika, Josipa Stadlera.
- 2. 5. - Isadora Duncan i Sergej Jesenjin se venčali u Moskvi.
- 2 - 10. 5. - U Rimu održana Generalna skupština Međunarodne astronomske unije, određeno 88 zvaničnih sazviježđa.
- 5. 5. - Uhapšen moskovski patrijarh Tihon, jer je protestovao zbog konfiskacije crkvene imovine (izolovan u Donskom manastiru).
- 6. 5. - Trojica crnaca linčovana u mestu Kirvin, Texas - neredi i ubistva se nastavljaju narednih mesec dana, mesto je skoro opustošeno.
- 8. 5. - Osam sveštenika, dva laika i jedna žena osuđeni na smrt u Moskvi zbog protivljenja zapleni crkvene imovine.
- 14. 5. - U KSHS donet Zakon o osiguranju radnika.
- 15. 5. - U Ženevi potpisan Nemačko-poljski sporazum o Istočnoj Šleziji - istočni delovi pripadaju Poljskoj.
- maj - U Moskvi osnovana Asocijacija umetnika revolucionarne Rusije: formulira okvir za socijalistički realizam, zamenjena je Savezom umetnika SSSR 1932.
- 18. 5. - Umetnici Sergej Djagiljev, Igor Stravinski, Pablo Picasso, Marcel Proust, James Joyce, Erik Satie i Clive Bell ručali u pariskom hotelu Majestic, njihov jedini zajednički susret.
- 19. 5. - U Sovjetskoj Rusiji osnovana Svesavezna pionirska organizacija V. I. Lenjin.
- 19. 5. - Završava se Đenovska konferencija. Usvojen Standard razmene zlata, američki dolar i britanska funta su rezervne valute.
- 21. 5. - U SAD prikazana preskupa američko-italijanska koprodukcija Nero (danas izgubljen).
- 25. 5. - Osnovana prva pulmološka škola u Srbiji.
- 26. 5. - Lenjin doživeo prvi moždani udar, do jeseni se oporavio.
- 26. 5. - U Nemačkoj prikazan Langov film Dr. Mabuse, der Spieler.
- 28. 5. - Aktivnost bugarskih komita u Makedoniji: pored događaja na granici, napadnuto i selo Zelenikovo blizu Skoplja. Javlja se i da je Sandžak očišćen od bandi koje su pre mesec dana došle iz Albanije.[13]
- 29. 5. - Britanski poslanik i nekadašnji bogati izdavač Horatio Bottomley osuđen na sedam godina zbog prevare.
- 30. 5. - U Washingtonu, D.C. posvećen Lincolnov memorijal.
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 6. - Boljševička vojska nanela poraz snagama basmačestva pod Ismail Enver pašom.
- 1. 6. - Osnovano Kraljevsko alstersko redarstvo (od 2001. Policijska služba Severne Irske).
- 3. 6. - Prva britanska Bela knjiga o Palestini, nazvana Churchillova: predviđeno ograničenje teritorije jevrejskog nacionalnog doma (Transjordanija će pripasti emiru Abdulahu), kao i useljavanja Jevreja.
- 6. 6. - U Ruskoj SFSR osnovan Glavlit (Glavna uprava zaštite državnih tajni u štampi), bavi se cenzurom i sprečavanjem objavljivanja poverljivih informacija (prvi direktor Pavel Lebedev-Poljanski).
- 8. 6. - Venčanje kralja Aleksandra i rumunske princeze Marije.
- 8. 6. - Povodom kraljevskog venčanja, jugoslovenska fudbalska reprezentacija odigrala prvu međunarodnu utakmicu na svom terenu (FK "Soko", kasniji FK BASK), sa Rumunijom (RTS Vremeplov).
- 8. 6. - Počinje Moskovsko suđenje eserima, članovima centralnog komiteta socijalističkih revolucionara, jedan od prvih montiranih procesa u sovjetskoj Rusiji.
- 11. 6. - U SAD prikazan dugometražni dokumentarac Nanook of the North.
- 15. 6. - Zemaljska skupština JMO: pobjeda Spahove frakcije nad Maglajlićevom.
- jun - Hiperinflacija u Vajmarskoj republici: pošto konferencije nemaju rešenja za reparacije, dolazi do hiperinflacije - kurs marke ide od 320 do 7.400 za dolar u decembru, index troškova života raste sa 41 na 685.
- 20. 6. - Poljska vojska ulazi u šleske Katowice, u skladu sa prošlomesečnim sporazumom.
- 21. 6. - Novi izborni zakon u KSHS favorizuje jače stranke.
- 21. 6. - Herrinski masakr: u sukobima između rudara štrajkača i štrajhbrehera u Herrin, Illinois gine 23 ljudi.
- 22. 6. - Agenti IRA-e ubili u Londonu feldmaršala i poslanika Henryja Wilsona.
- 24. 6. - Ubijen nemački ministar inostranih poslova Walther Rathenau, počinitelji su iz ultranacionalističke Organizacije Consul. Oni su ranije tokom meseca pokušali ubiti i socijaldemokratskog političara Philippa Scheidemanna, jedan njihov član je i Hans Ulrich Klintzsch, komandant SA.
- 24. 6. - Japanska intervencija u Sibiru: pod pritiskom domaćeg mnenja i velikih troškova, Japan objavljuje da će se povući iz Sibira, sem Sahalina (Vladivostok napuštaju 15. oktobra).
- 24. 6. - Hitler započeo zatvorsku kaznu zbog prošlogodišnjeg napada na bavarskog secesionistu Otta Ballerstedta (ostaje mesec dana).
- 27. 6. - Louis II je novi knez Monaka (do 1949).
- 28. 6. - Irski građanski rat između pristalica i protivnika sporazuma sa Britancima o Irskoj Slobodnoj Državi počinje Dablinskom bitkom, napadom Privremene vlade na zgradu Four Courts.
- 28. 6. - Francuski mandat u Siriji i Libanu: udruživanjem država Damask, Alep i Latakija (Alavitska) formirana Sirijska federacija, sa glavnim gradom u Homsu. Država Druza ostaje zasebna do 1936.
- 30. 6. - Stupio na snagu novi Dunavski statut, koji reguliše transport na Dunavu.
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 7. - Počeo veliki štrajk železničarskih radnika u SAD - slomljen do septembra nakon nasilja i oštrih mera.
- 3 - 17. 7. - Prva zemaljska konferencija KPJ u Beču - rasprava o uzrocima poraza nakon Obznane.
- 5. 7. - Na Međuvladinoj konferenciji o certifikatima identiteta za ruske izbeglice u Ženevi odlučeno da se izdaju tzv. Nansenovi pasoši - narednih par decenija oko 450.000 apatrida dobilo ove dokumente.
- 5. 7. - Prvi izbori sa univerzalnim pravom glasa u Holandiji, uključujući žene.
- 5 - 6. 7. - Tzv. Pobuna 18-orice u tvrđavi Kopakabana, prvi čin tenentizma, pokreta mlađih oficira u Brazilu.
- 6. 7. - Fašisti Roberta Farinaccija okupirali Kremonu.
- 9. 7. - Johnny Weissmuller je prvi čovek koji je preplivao 100 metara za manje od minuta.
- 13. 7. - Ukinuta crnogorska vlada u egzilu.
- 20. 7. - Bivši nemački Togoland i formalno podeljen na Britanski i Francuski Togoland, prema mandatu Društva naroda (Britanski je od 1957. deo Gane a Francuski je od 1960. nezavisni Togo).
- 21. 7. - Reagujući na Rathenauovo ubistvo, u Nemačkoj donesen Zakon za zaštitu republike.
- 24. 7. - Društvo naroda ratifikovalo mandate za Palestinu i za Siriju.
- 27. 7. - U RSFSR osnovana Čerkeska (Adigejska) autonomna oblast (od 1991-92. Republika Adigeja unutar RF).
- 28. 7. - Tripolitanske plemenske vođe ponudile vlast kirenaičkom emiru Idrisu al Sanusiju - ovaj se premišlja jer će time izazvati neprijateljstvo Italije, pristaje u novembru, ali ubrzo odlazi u Egipat.
- 30. 7. - Dodatak Programu HRSS: suverena Hrvatska u konfederaciji sa Srbijom.
- 31. 7. - 7. 8. - Savez rada organizovao u Italiji generalni štrajk protiv fašističkog nasilja ali je suzbijen.
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi kôd]
- 2. 8. - Swatow-ski tajfun pogodio kineski grad Shantou u provinciji Guangdong, najmanje 50.000 mrtvih.
- 3. 8. - Sukobi između fašista i socijalista u Milanu, zapaljena zgrada socijalističkih novina Avanti!.
- 4. 8. - Crvena konjica ubila Enver-pašu blizu Dušanbea.
- 7. 8. - Dvanaest esera osuđeno na smrt u Moskvi, kazna ukinuta pod uslovom da SRP ne deluje protiv sovjetskog režima (preživeli će biti likvidirani u čistki 1936).
- 5. 8. - U Los Angelesu prikazan film Blood and Sand sa Rudolphom Valentinom.
- 15. 8. - Ikhwani iz Saudi Arabije na čelu sa Eqab bin Mohayom upali u Transjordaniju, Britanci ih odbili uz pomoć bornih kola.
- 17. 8. - Sovjetska tajna policija hapsi 160 intelektualaca u Moskvi, Petrogradu, Odesi i Harkovu da bi bili deportovani iz zemlje.
- 20 - 22. 8. - Na Rožniku kod Ljubljane održana Prva konferencija SKOJ.
- 22. 8. - Irski građanski rat: u zasedi ubijen Michael Collins.
- 26. 8. - Grčko-turski rat (1919–1922): posle 11 meseci neaktivnosti, Bitkom kod Dumlupınara počinje turska Velika ofanziva protiv grčkih snaga u Anadoliji.
- 26. 8. - Japanska zaštićena krstarica Niitaka se nasukala i prevrnula na obali Kamčatke, 284 poginulih.
- 27. 8. - Referendum u Švedskoj odbacuje sa 51% prohibiciju alkohola.
- 28. 8. - Čileanski parobrod Itata potonuo u oluji, preko 400 mrtvih.
- 30. 8. - Grci potučeni u Bici kod Dumlupinara, beže 400 km do Smirne, možda polovina vojnika u Anadoliji će biti izbačena iz stroja.
- 31. 8. - Čehoslovačka i Kraljevina SHS obnovili savez iz 1920. - osnova Male Antante.
Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi kôd]
- 5. 9. - U Kaliforniji umrla Sarah Winchester, čime posle 38 godina prestaje gradnja Winchester Mystery House-a.
- 9. 9. - Turci ušli u Smirnu/Izmir, čime je grčko-turski rat praktično okončan.
- 9 - 28. 9. - Finansijski komitet Društva naroda zadužen za ekonomski spas Austrije. (→ fr)
- 10. 9. - Kongres javnih radnika u Zagrebu - za Jugoslaviju, traži se revizija ustava. Pošto je prisutan i Ljuba Davidović, dolazi do sukoba sa Pribićevićevom strujom u Demokratskoj stranci.
- 11. 9. - U Jerevanu ratifikovan Karski ugovor - Turska dobija Karsku oblast, koju većinom već drži pod kontrolom.
- 13. 9. - Počinje Veliki požar u Smirni, početak etničkog čišćenja i genocida u Turskoj.
- 13. 9. - U El Aziziji, Libija, izmereno 58 °C u hladu.
- 15. 9. - Çanakkaleska kriza: neki britanski političari razmišljaju o ratu sa Turcima koji se približavaju neutralnoj zoni u Çanakkaleu i Carigradu - nemaju podršku, čak ni od Kanade.
- 16. 9. - Društvo naroda odlučilo da će Transjordanija imati administraciju nezavisnu od Palestine, na čelu sa Abdulahom I.
- 18. 9. - Mađarska ušla u Društvo naroda (povukla se 1939).
- 19. 9. - Dragoljub Milovanović, sekretar Centralne uprave SKOJ-a, ubijen prilikom pokušaja povratka iz Austrije u Jugoslaviju.
- 22. 9. - U SAD usvojena Fordney–McCumberova carina, koja povišava stope na mnoge industrijske i poljoprivredne proizvode.
- 24. 9. (11. 9. po j.k.) - Pokret 11. septembra u Grčkoj: vojna pobuna protiv kralja.
- 27. 9. - Grčki kralj Konstantin I abdicirao i napustio zemlju, za novog kralja proglašen njegov sin Đorđe II (vl. 1922-24. i 1935-47.).
- 29. - 30. 9. - Filozofski brod: prvi prevoz nepoćudnih intelektualaca iz SSSR u Nemačku - s još jednim brodom u novembru 160 ljudi, a ukupno ove godine proterano 225 intelektulaca (egzil umesto egzekucije - Lenjinova ideja).
Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 10. - Sukob na kongresu Italijanske socijalističke partije: izbačeni osnivaju Ujedinjenu socijalističku partiju, na čelu su Filippo Turati i Giacomo Matteotti, tu su i Giuseppe Saragat i Sandro Pertini.
- 8 - 9. 10. - Spaska operacija (Šturm Spasska) je uspeh Crvenih na Dalekom istoku.
- 10. 10. - Britanski mandat nad Mezopotamijom, sklopljen Anglo-irački ugovor: Britanci imaju kontrolu nad inostranim i vojnim poslovima (Iračani ratifikovali tek 1924, prevaziđen ugovorom iz 1930).
- 11. 10. - Potpisano Mudanysko primirje: grčke trupe moraju napustiti Jedrene i istočnu Trakiju do Marice, počinje egzodus Grka i Jermena.
- 14. 10. - Adolf Hitler vodi nekoliko stotina jurišnika u grad Coburg gde se tuku sa levičarima (učesnicima će kasnije biti izdata Koburška značka).
- oktobar - Hrvatski blok (HRSS, HZ i HSP-F) pregovara sa Demokratskom strankom o rušenju vlade Pašić-Pribićević.
- oktobar - Todor Aleksandrov iz VMRO pokrenuo napad na Nevrokop u Bugarskoj, uporište sandanista, federalista i Todora Panice[14].
- 18. 10. - Prikazan film Robin Hood sa Douglasom Fairbanksom, jedan od najskupljih holivudskih filmova 1920-tih.
- 19. 10. - Britanski premijer David Lloyd George dao ostavku nakon što su konzervativci odlučili da raskinu koaliciju (posledica Čanakkaleske krize).
- 20. 10. - Harold R. Harris je prvi pilot koji se spasao padobranom iz aviona.
- 21. 10. - Američka okupacija Dominikanske Republike (1916–24): Juan Bautista Vicini Burgos postaje privremeni predsednik, prema sporazumu Hughes-Peynado od prošlog juna - služi do organizovanja izbora 1924.
- 23. 10. - Konzervativac Bonar Law je novi britanski premijer (do sledećeg maja).
- 23. 10. - Popis u Mandatnoj Palestini: 757.182 stanovnika, 78% muslimana, 11% jevreja, 10% hrišćana.
- 25. 10. - Donesen Ustav Irske Slobodne Države (do 1937).
- 25. 10. - Nakon povlačenja Japanaca, Crvena armija zauzima Vladivostok, pad Privremene priamurske vlade - zvaničan kraj Ruskog građanskog rata (Jakutska pobuna traje do sledećeg juna).
- 28. 10. - Fašistički Marš na Rim: italijanski kralj odbija premijerov zahtev da se proglasi ratno stanje, jer se sumnja u poslušnost vojnika, kralj poziva Mussolinija na razgovore.
- 29. 10. - Benito Musolini dobija mandat za vladu Italije, prvih godina je i ministar unutrašnjih i spoljnih poslova.
- 29. 10. - Fašisti demolirali i zapalili socijalistički dom u Rijeci (Slobodna Država), sutradan grupe fašista upadaju u Sušak i Bakar (KSHS)[15].
Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 11. - Velika nacionalna skupština Turske ukinula sultanat, poslednji sultan Mehmed VI. odlazi u progonstvo 17. novembra.
- 1. 11. - Stupa na snagu Stevensonov plan: ograničenje britanske proizvodnje kaučuka na Cejlonu i u Malaji radi podizanja cena - Holanđani će uvećati proizvodnju u Indoneziji i preuzeti većinu američkog tržišta.
- 4. 11. - Otkriven ulaz u Tutankhamonovu grobnicu (Howard Carter, Lord Carnarvon i dr. ušli unutra 26. 11.).
- 11. 11. - Razorni Vallenarski zemljotres u Čileu, cunami opažen širom Pacifika, nekoliko stotina mrtvih.
- 14. 11. - Komercijalna British Broadcasting Company počinje emitovanje (od 1926. to je British Broadcasting Corporation sa kraljevskom poveljom).
- novembar - Vrhunac Gruzijske afere, sukoba između lokalnih i moskovskih gruzinskih boljševika.
- novembar - Pripadnici nacističkog Sturmabteilunga prvi put dobijaju uniforme - još uvek nisu smeđe, košulje te boje su uvedene 1924.
- 15. 11. - Dalekoistočna Republika priključena Ruskoj SFSR.
- 15. 11. - Izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu, prvi nakon odlaska Irske: većina za konzervativce, veliki napredak laburista.
- 15. 11. - Arthur Bernardes je novi predsednik Brazila (do 1926), mandat u senci revolucionarnih pretnji.
- 18. 11. - HSP-F (frankovci) prekidaju pregovore sa demokratama.
- 18. 11. - Mahmud Barzanji proglasio Kraljevinu Kurdistan oko Sulejmanije u Iraku, Britanci ga porazili 1924.
- 19. 11. - Abdul Medžid II. izabran za kalifa (položaj ukinut 1924.).
- 21. 11. - Prvi zvanični sastanak Lozanske konferencije o zameni sporazuma iz Sevra sa Turskom.
- 24. 11. - Zemljotres kod Osijeka (M 5.3, Int. VII-VIII).
- 24. 11. - Književnik i protivnik Anglo-irskog ugovora Robert Erskine Childers streljan u Dablinu zbog posedovanja oružja.
- 25. 11. - Frankovci izbačeni iz Hrvatskog bloka, Radić ih optužuje da su veleizdajnici koji su želeli priključiti Hrvatsku Mađarskoj.
- 25. 11. - Italijanski parlament dao Musolinijevoj vladi vanredna ovlašćenja za finansijsku i administrativnu reorganizaciju do kraja 1923.
- 28. 11. - Suđenje šestorici za veleizdaju u Grčkoj: petorica visokih političara i jedan general osuđeni i odmah streljani.
- 29. 11. - Ljuba Davidović prihvata uslove Hrvatskog bloka, ako ovi prekinu bojkot skupštine (ali oni to još ne žele).
Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 12. - U sovjetskoj Rusiji stupio na snagu Zemljišni zakon, žene na papiru dobile jednaka prava.
- 2. 12. - Pad koalicione radikalno-demokratske vlade KSHS, s obrazloženjem da su demokrate vodili pregovore sa Hrvatskim blokom.
- 2. 12. - Uqairskim protokolom povučene granice britanskih Iraka i Kuvajta sa Ibn Saudovim Sultanatom Nadžd, ustanovljene dve neutralne zone (saudijsko-kuvajtska zona podeljena 1970, a saudijsko-iračka 1982).
- 4. 12. - VMRO pod Todorom Aleksandrovim digao ustanak oko Ćustendila u Bugarskoj.
- 6. 12. - Ratifikacijom Anglo-irskog sporazuma i stupanjem na snagu irskog ustava okončana Irska Republika, a ustanovljena Irska Slobodna Država (dominion pod britanskim suverenom, do 1937).
- 7. 12. - Podela Irske: Severna Irska glasala za izuzeće iz Irske Slobodne Države.
- 15. 12. - Lenjin doživeo drugi moždani udar zbog koga se povlači iz aktivne politike; sastavlja "testament".
- 16. 12. - Nikola Pašić formirao homogenu, manjinsku, radikalnu vladu, bez Pribićevićevih demokrata - negativan odjek (prvi put ministar: Milan Stojadinović, finansije); raspisani izbori za 18. mart.
- 16. 12. - Prvi predsednik Poljske republike Gabriel Narutowicz ubijen samo pet dana nakon stupanja na položaj, počinitelj je desničarski slikar Eligiusz Niewiadomski.
- decembar - Emir Kirenaike Idris odlazi u Egipat, otpor Italijanima na čelu sa Omarom al-Mokhtarom traje do 1931. (Idris će biti kralj Libije 1951-69).
- 18. 12. - Torinski masakr: fašisti zapalili sedište sindikata u Torinu, ubili 11 komunista i sindikalaca.
- 26. 12. - Nemačke reparacije: nakon mnogih drugih propuštenih isporuka, nije isporučena kvota drveta, saveznici se slažu da je to bilo u lošoj veri. Ovo vodi franko-belgijskoj Okupaciji Rura sledećeg meseca.
- 27. 12. - Stupio u službu prvi namenski građeni nosač aviona, japanski Hōshō,
- 30. 12. - Potpisan Ugovor o obrazovanju SSSR, prve članice su Ruska SFSR, Ukrajinska SSR, Beloruska SSR i Zakavkaska SFSR. Lenjin je prvi predsednik Saveta narodnih komesara (premijer).
Kroz godinu[uredi - уреди | uredi kôd]
- KSHS zaklučila Blerov zajam od 100 miliona dolara na američkom finansijskom tržištu za gradnju Jadranske železnice i popunu kase - iskorišćeno 46 miliona, od pruge se odustalo[16] (pruga je trebala da ide trasom Beograd-Višegrad-Kotor, što je izmenjeno 1924[17]).
- Osnovane ekstremističke organizacije SRNAO i HANAO (Srpska odn. Hrvatska nacionalna omladina), obe su protivteza ORJUNI (i jedna drugoj).
- U Zagrebu osnovana Tvornica olovnih proizvoda.
- Domaći film "Tragedija naše dece".
- Hiperinflacija u Nemačkoj, pri kraju godine 7.000 maraka za dolar.
- U Australiji izmišljen namaz vegemite.
- "Argonauti zapadnog Pacifika", etnološka studija Bronisława Malinowskog.
- The Dual Mandate in British Tropical Africa britanskog kolonijalnog administratora Fredericka Lugarda izlaže princip Indirektne vladavine nad kolonijama.
Rođenja[uredi - уреди | uredi kôd]
Januar/Siječanj – Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 1. - Kolj Široka, društveno-politički radnik SAP Kosovo, SR Srbije i SFRJ († 1994)
- 9. 1. - Ahmed Sékou Touré, prvi predsednik Gvineje († 1984)
- 17. 1. - Betty White, glumica, komičarka († 2021)
- 21. 1. - Predrag Vranicki, hrvatski i jugoslavenski filozof († 2002)
- 21. 1. - Telly Savalas, glumac, pevač († 1994)
- 21. 1. - Paul Scofield, glumac († 2008)
- 26. 1. - Đuro Pulitika, slikar († 2006)
- 28. 1. - Dobrila Matić, glumica († 1993)
- 1. 2. - Soja Jovanović, prva žena režiser u Jugoslaviji († 2002)
- 1. 2. - Renata Tebaldi, operska pevačica, sopran († 2004)
- 10. 2. - Árpád Göncz, predsednik Mađarske († 2015)
- 12. 2. - Salih Behmen, "Mladi Musliman" († 1990)
- 20. 2. - Milijan Neoričić, gradonačelnik Beograda († 2014)
- 22. 2. - Cvijeta Grospić, hrvatska književnica († 2015)
- 24. 2. - Richard Hamilton, slikar († 2011)
Mart/Ožujak – April/Travanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 3. - Yitzhak Rabin, izrealski general, premijer, nobelovac za mir († 1995)
- 2. 3. - Branko Pavićević, predsjednik CANU († 2012)
- 5. 3. - Pier Paolo Pasolini, filmski režiser, umetnik, novinar († 1975)
- 8. 3. - Ralph H. Baer, "otac video igara" († 2014)
- 12. 3. - Jack Kerouac, američki književnik († 1969)
- 14. 3. - Voja Carić, književnik, novinar, ured. Radio Beograda († 1992)
- 20. 3. - Carl Reiner, glumac, režiser, producent, pisac († 2020)
- 21. 3. - Russ Meyer, filmski režiser, producent... († 2004)
- 31. 3. - Slavoljub Slava Bogojević, srpski slikar († 1978)
- 1. 4. - Neda Depolo, dramaturg Radio Beograda († 1996)
- 3. 4. - Doris Day, glumica, pevačica († 2019)
- 4. 4. - Vasa Pantelić, glumac i spiker Radio Beograda († 2008)
- 10. 4. - Vesna Parun, hrvatska pjesnikinja († 2010)
- 13. 4. - Julius Nyerere, predsednik Tanzanije († 1999)
- 16. 4. - Kingsley Amis, književnik († 1995)
- 19. 4. - Erich Hartmann, letački as iz II svetskog rata († 1993)
- 22. 4. - Nada Naumović, narodni heroj († 1941)
- 23. 4. - Fadil Hadžić, satiričar i sineast († 2011)
Maj/Svibanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 5. 5. - Arif Heralić, rudar, lik sa novčanice († 1971)
- 10. 5. - Miodrag B. Protić, slikar, osnivač i prvi upravnik Muzeja savremene umetnosti u Beogradu († 2014)
- 14. 5. - Franjo Tuđman, general JNA, povjesničar, disident, prvi predsjednik Republike Hrvatske († 1999.)
- 14. 5. - Sinan Hasani, predsednik Predsedništva SFRJ († 2010)
- 15. 5. - Enrico Berlinguer, italijanski političar, KPI († 1984)
- 20. 5. - Krešo Golik, hrvatski filmski i TV redatelj († 1996.)
- 22. 5. - Mirjana Gross, povjesničarka († 2012)
- 27. 5. - Christopher Lee, glumac († 2015)
- 27. 5. - Otto Carius, nemački tenkovski as († 2015)
- 29. 5. - Iannis Xenakis, kompozitor († 2001)
- 31. 5. - Denholm Elliott, glumac († 1992)
- 10. 6. - Judy Garland, glumica, pevačica († 1969)
- 18. 6. - Nela Eržišnik, glumica, komičarka († 2007)
- 26. 6. - Eleanor Parker, glumica († 2013)
- 29. 6. - Vasko Popa, srpski pisac i akademik († 1991)
Jul/Srpanj – Avgust/Kolovoz[uredi - уреди | uredi kôd]
- 2. 7. - Pierre Cardin, modni kreator († 2020)
- 7. 7. - Dejan Medaković, srpski istoriograf i književnik, predsednik SANU († 2008)
- 9. 7. - Dragutin Dobričanin, srpski glumac († 1988)
- 10. 7. - Jake LaMotta - "Razjareni bik", bokser († 2017)
- 18. 7. - Ico Voljevica, slikar, karikaturista, humorista († 2008)
- 26. 7. - Blake Edwards, američki režiser († 2010)
- 4. 8. - Janez Stanovnik, društveno-politički radnik SR Slovenije i SFRJ († 2020)
- 9. 8. - Predrag Tasovac, glumac († 2010)
- 12. 8. - Vojislav Nanović, filmski reditelj († 1983)
- 13. 8. - Mirko Tepavac, društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ († 2014)
- 19. 8. - Predrag Knežević-Kneža, bard sportskog novinarstva († 2008)
- 20. 8. - Bogdan Bogdanović, arhitekta, gradonačelnik Beograda († 2010)
- 21. 8. - Mel Fisher, lovac na podvodno blago († 1998)
- 29. 8. - Arsenije Stefanović, novinar, filmski kritičar, idejni tvorac Štafete mladosti († 2000)
- 29. 8. - Mate Relja, filmski reditelj († 2006)
Septembar/Rujan – Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 9. - Mihajlo Mitrović, srpski arhitekta († 2018)
- 1. 9. - Yvonne De Carlo, glumica, pevačica, plesačica († 2007)
- 1. 9. - Vittorio Gassman, glumac, režiser († 2000)
- 8. 9. - Sid Caesar, glumac, komičar († 2014)
- 9. 9. - Manolis Glezos, grčki pripadnik otpora, političar († 2020)
- 10. 9. - Draga Jonaš, spiker Radio Beograda († 2007)
- 12. 9. - Jure Bilić, društveno-politički radnik SR Hrvatske i SFRJ († 2006)
- 15. 9. - Voja Čolanović, književnik i prevodilac († 2014)
- 15. 9. - Jackie Cooper, glumac, režiser († 2011)
- 17. 9. - Agostinho Neto, prvi predsednik Angole († 1979)
- 19. 9. - Emil Zatopek, atletičar († 2000)
- 21. 9. - Vladimir Ruždjak, operni pjevač, bariton († 1987)
- 29. 9. - Olga Jevrić, vajar, akademik († 2014)
- 29. 9. - Lizabeth Scott, glumica († 2015)
- 1. 10. - Branko Pešić, gradonačelnik Beograda († 1986)
- 17. 10. - Borislav Mihajlović Mihiz, književnik i scenarista († 1997)
- 22. 10. - Radovan Samardžić, istoričar († 1994)
- 25. 10. - Abdurahman Šalja, glumac († 1994)
- 31. 10. - Norodom Sihanouk, kralj Kambodže († 2012)
- 31. 10. - Barbara Bel Geddes, glumica, spisateljica († 2005)
Novembar/Studeni – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi kôd]
- 8. 11. - Christiaan Barnard, kardiohirurg († 2001)
- 9. 11. - Dorothy Dandridge, glumica († 1965)
- 11. 11. - Kurt Vonnegut, američki književnik († 2007)
- 11. 11. - George Blake, dvostruki agent († 2020)
- 14. 11. - Veronica Lake, američka glumica († 1973.)
- 14. 11. - Boutros Boutros-Ghali, generalni sekretar UN († 2016)
- 15. 11. - Francesco Rosi, filmski režiser († 2015)
- 16. 11. - José Saramago, književnik, nobelovac († 2010)
- 19. 11. - Rajko Mitić, fudbaler († 2008)
- 19. 11. - Jurij Knorozov, lingvista, epigraf († 1999)
- 20. 11. - Ana Krasojević, glumica († 2010)
- 26. 11. - Charles M. Schulz, crtač stripa († 2000)
- 29. 11. - Duško Radović, književnik, scenarista, novinar, urednik († 1984)
- 8. 12. - Lucian Freud, slikar († 2011)
- 18. 12. - Josip Bobi Marotti, hrvatski glumac († 2011)
- 24. 12. - Ava Gardner, američka filmska glumica († 1990)
- 28. 12. - Stan Lee, crtač stripa († 2018)
- 30. 12. - Ljubiša Bačić, glumac, pesnik († 1999)
Kroz godinu[uredi - уреди | uredi kôd]
- Blagoje Jovović, pripadnik JVuO († 1999)
Smrti[uredi - уреди | uredi kôd]
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi kôd]
- 5. 1. - Ernest Shackleton, polarni istraživač (* 1874)
- 14. 1. - Pavle Jurišić Šturm, srpski general (* 1848)
- 14. 1. - Miloš Božanović, srpski general (* 1863)
- 22. 1. - Benedikt XV., papa (* 1854)
- 22. 1. - Camille Jordan, matematičar (* 1838)
- 27. 1. - Nellie Bly, istraživačka novinarka (* 1864)
- 1. 2. - Yamagata Aritomo, japanski feldmaršal, bivši premijer (* 1838)
- 1. 2. - William Desmond Taylor, glumac i režiser (* 1872)
- 5. 2. - Eduard Slavoljub Penkala, hrvatski izumitelj (* 1871.)
- 25. 2. - Henri Désiré Landru, serijski ubica (* 1869)
- 3. 3. - Vladimir Jovanović, srpski liberalni političar, ekonomista (* 1833)
- 4. 3. - Bert Williams, vodviljski zabavljač (* 1874)
- 8. 3. - Alija Alijagić, član KPJ, atentator (* 1896)
April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 4. - Karlo I., posljednji austrougarski car (* 1887)
- 1. 4. - Hermann Rorschach, švajcarski psiholog (* 1884)
- 8. 4. - Erich von Falkenhayn, nemački general (* 1861)
- 18. 4. - Svetomir Nikolajević, srpski pisac i političar (* 1844)
- 23. 4. - Vlaho Bukovac, hrvatski slikar (* 1855.)
- 16. 5. - Rudolf Montecuccoli, bivši komandant austrougarske mornarice (* 1843)
- 25. 5. - Andrija Bakić, ruski beli general (* 1878)
- 26. 5. - Ernest Solvay, belgijski hemičar, industrijalac (* 1838)
- 6. 6. - Lillian Russell, glumica, pevačica (* 1860)
- 9. 6. - Julije Deutsch, arhitekt (* 1859)
- 18. 6. - Jacobus Kapteyn, astronom (* 1851)
- 22. 6. - Henry Hughes Wilson, britanski feldmaršal, političar (* 1864)
- 26. 6. - Albert I, knez Monaka (* 1848)
- 28. 6. - Velimir Hlebnjikov, ruski književnik (* 1885)
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi kôd]
- 4. 7. - Lothar von Richthofen, nemački letački as (* 1894)
- 5. 7. - Bobby Connelly, glumac (* 1909)
- 20. 7. - Andrej Markov, ruski matematičar (* 1856)
- 21. 7. - Džemal-paša, osmanski general i lider (* 1872)
- 2. 8. - Alexander Graham Bell, američki fizičar i izumitelj škotskog porijekla (* 1847.)
- 3. 8. - Stojan Ribarac, srpski političar (* 1855)
- 4. 8. - Enver-paša, osmanski general i državnik (* 1881)
- 12. 8. - Arthur Griffith, potpredsednik IRA, predsednik skupštine (* 1872)
- 14. 8. - Viscount Northcliffe, britanski novinski magnat (* 1865)
- 22. 8. - Michael Collins, predsednik privremene irske vlade (* 1890)
- 29. 8. - Georges Sorel, filozof, teoretičar revolucionarnog sindikalizma (* 1847)
- 31. 8. - Milutin Vučinić, crnogorski general i političar (* 1869)
- 5. 9. - Sarah Winchester, graditeljka "Tajanstvene kuće" (* 1840)
- 19. 9. - Dragoljub Milovanović, sekretar Centralne uprave SKOJ (* 1902)
- 29. 9. - Marija Krucifiksa Kozulić, časna sestra (* 1852)
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi kôd]
- 22. 10. - Jaša Tomić, novinar, političar, književnik (* 1856)
- 18. 11. - Marcel Proust, francuski književnik (* 1871.)
- 24. 11. - Robert Erskine Childers, irski književnik i političar (* 1870)
- 16. 12. - Gabriel Narutowicz, predsednik Poljske (* 1865)
Nobelova nagrada za 1922. godinu[uredi - уреди | uredi kôd]
- Fizika: Niels Bohr (za usluge u ispitivanju strukture atoma i radijacije koja potiče iz njih, → Bohrov model, princip korespondencije)
- Kemija: Francis William Aston (otkriće izotopa u velikom broju neradioaktivnih elemenata i pravilo cijelog broja)
- Fiziologija i medicina: Archibald Vivian Hill (otkriće u vezi proizvodnje toplote u mišićima) i Otto Fritz Meyerhof (otkriće fiksnog odnosa između potrošnje kiseonika i metabolizma mlečne kiseline u mišićima)
- Književnost: Jacinto Benavente (srećan manir u kojem je nastavio čuvene tradicije španske drame)
- Mir: Fridtjof Nansen ("Nansenovi pasoši" za izbeglice)
Reference[uredi - уреди | uredi kôd]
- ↑ "Politika", 24. jan. 1922
- ↑ "Politika", 8. feb. 1922
- ↑ "Politika", 14. jan 1922 - "Šta se govori?"
- ↑ "Politika", 25. jan. 1922
- ↑ "Politika", 6. feb. 1922
- ↑ "Politika", 11. feb. 1922
- ↑ "Politika", 25. feb. 1922
- ↑ Robert Conquest (1987). The Harvest of Sorrow: Soviet Collectivization and the Terror-famine. Oxford University Press. str. 201–. ISBN 978-0-19-505180-3. http://books.google.com/books?id=Bp31GmfH-6YC&pg=PA201.
- ↑ "Politika", 3. mart 1922, str. 1-2
- ↑ Tasic, Dmitar. Paramilitarism in the Balkans: Yugoslavia, Bulgaria, and Albania, 1917-1924, p. 149
- ↑ 88 godina od osnivanja SPC. pescanik.net
- ↑ "Politika", 27. april 1922, str. 4. digitalna.nb.rs (pristup. 9.11.2015.)
- ↑ Politika, 31. 5. 1922, str. 2. digitalna.nb.rs
- ↑ Andrew Rossos (1 September 2013). Macedonia and the Macedonians: A History. Hoover Press. str. 161–. ISBN 978-0-8179-4883-2. http://books.google.com/books?id=NeGoAAAAQBAJ&pg=PA161.
- ↑ "Politika", 31. oktobar 1922, str. 4. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)
- ↑ Gnjatović, Dragana. DUŽNIČKI TERET KRALJEVINE JUGOSLAVIJE U VREME VELIKE SVETSKE EKONOMSKE KRIZE scindeks-clanci.ceon.rs
- ↑ "Politika", 21. dec. 1939
- Literatura
- Chronology 1922, Indiana University
- "Politika", 12. januar 1923. str.1-2. digitalna.nb.rs (pristup. 27.10.2015.)