Indija
| Republika Indija भारत गणराज्य Bhārat Ganarājya | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Geslo Satyamēva Jayatē (Sanskrt, "samo istina pobjeđuje") | |||||
| Himna Jana Gana Mana | |||||
| |||||
| Glavni grad | New Delhi | ||||
| Službeni jezik | hindi, engleski i 21 nacionalni jezik | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednik | Ram Nath Kovind | ||||
| - Predsjednik Vlade | Narendra Modi | ||||
| Neovisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 15. kolovoza 1947. | ||||
| Površina | 7. po veličini | ||||
| - ukupno | 3.287.590 km2 | ||||
| - % vode | 9,5 % | ||||
| Stanovništvo | 2. po veličini | ||||
| - ukupno (2018) | 1.354.051.854 [1] | ||||
| - gustoća | 455/km2 | ||||
| Valuta | indijska rupija (100 paisea) | ||||
| Pozivni broj | +91 | ||||
| Vremenska zona | UTC +5.30 | ||||
| Internetski nastavak | .in | ||||
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je druga najmnogoljudnija država na svijetu, s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika. Indija graniči s Bangladešom, Mjanmarom, Kinom, Butanom, Nepalom i Pakistanom, a na jugu ju oplakuje Indijski ocean, gdje su joj susjedi Šri Lanka i Maldivi. Najveća su gradska područja Mumbai na jugozapadu i Calcutta na rijeci Ganges.
Podrijetlo imena[uredi | uredi kôd]
Ime Indija potječe od Sindhu, lokalnog imena za rijeku Ind. U prastarim spisima Vedama (starim 5 000 godina) spominje se prvo ime za Indiju - Bharata Varsa. Kasnije su razne političke stranke predlagale za Indiju različita imena, među kojima su bili Hindustan, Hindu Rashtra i Bharath. Ime Bharat potječe od dva hinduska kralja po imenu Bharata. »Bha« na sanskrtu znači znanje ili svjetlost, a »rat« je glagol »raditi«, pa je »bharat« onaj koji traži znanje. Indija je bila poznata i kao Hindustan (zemlja Hindusa), ali to se ime izbjegavalo nakon neovisnosti 1947., jer je indijski narod odlučio da će Indija biti sekularna država. Indija je zemlja suprotnosti i najveća federalna država na svijetu podjeljena na 25 federalnih jedinica.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Zemljopis IndijePovijest[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Povijest IndijeIndska se civilizacija razvila iz starijih neolitskih kultura, kao i pod utjecajem sumerske civilizacije, s kojom je trgovala. Prva kultura Indije razvila se u dolini rijeke Ind sredinom 3. tisućljeća pr. Kr. Kulture Inda su gradile gradove od opeke. Ti su gradovi imali kanalizacijski sustav i široke ulice. Narod koji je ondje živio nazivao se Dravidi, a bio je tamne puti, te se bavio s poljodjelstvom i obrtom. Trgovali su s narodima Mezopotamije. Poznavali su pismo koje do danas nije odgonetnuto. Najveći gradovi bili su Harapa i Mohenjo Daro. U Indiju su se oko 1400. pr. Kr. doselili indoeuropski Arijci i uništili indske gradove. Među Indom i Gangesom osnovali su više država. Glavni povijesni izvor za to doba su Vede, zbirka četiri knjige, i zato Indiju od 1400. do 550. pr. Kr. zovemo "vedska Indija". Najpoznatije indijske epske pjesme su Mahabharata i Ramajana, a govore o ratovima u kojima sudjeluju ljudi, demoni i bogovi. U upotrebi je bilo pismo i jezik Sanskrt. Kad su nastale države, narod je iz polunomadstva prešao na poljoprivredu, a društvo se raslojilo na četiri kaste.
Kultura[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Indijska umjetnostIndijska kulturna povijest, proteže se na više od 4500 godina. Tijekom Vedskog razdoblja (1700.g.- 500.godine nove ere) postavljeni su temelji Indijske kulture, filozofije, teologije, mitologije i književnosti. Položena su brojna uvjerenja i prakse koje postoje još danas, kao što su karma i yoga. Indija je poznata po svojim brojnim religijskim različitostima. Tu se nalaze Hinduizam, kao glavna religija te ga slijede Budizam, Islam i Kršćanstvo.
Umjetnost i arhitektura
Veliki dio Indijske arhitekture, uključujući i čuveni Taj Mahal, te ostala djela Mughalske arhitekture, izvrstan su primjer spajanja drevne kulture s uvezenim stilom.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Većina Indijaca(80.5%) su hinduisti. Muslimana je 13.4%, kršćana 2.3%, sikhista 1.9%, 0.8% budista i oko 1% ostalih. Nijedan od jezika nije većinski, ali se najviše koristi hindu(41%).
Upravna podjela[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Države i teritoriji IndijeIndija je upravno podijeljena na 28 saveznih država, 6 saveznih teritorija, dok glavni grad New Delhi ima poseban status.
Savezne države:
Savezni teritoriji:
Teritorij glavnog grada:
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
21. svibnja 2013. Kina je s Indijom sklopila prigodom sastanka dvaju premijera osam manje važnih sporazuma, na sastanku vrlo velike simbolične važnosti, a pretpostavlja se i kao začetkom velikog gospodarskog zamaha u svijetu.[2]
Indija je dijelom nove svjetske gospodarske brzorastuće velesile zvane engleskom kraticom BRICS koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička republika.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Populacija Indije 2018 [Populacija Indije 2018.]. worldometers.info (engleski). Pristupljeno 12. sječnja 2019. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=(pomoć) - ↑ Nikola Šajn: Neka Europa stagnira. Mi rastemo i trgovinu dižemo na 100 milijarda dolara’. Kina i Indija odložili oružje i sklopili azijski pakt Inačica izvorne stranice arhivirana 8. lipnja 2013., Jutarnji list, 21. svibnja 2013.
- https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/in.html Inačica izvorne stranice arhivirana 11. lipnja 2008.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Sestrinski projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Indija |
| U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Indija |
 | Pogledajte rječničku natuknicu Indija u Wječniku, slobodnom rječniku. |
| ||||||||||||||