1761

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ovo je članak o godini 1761.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1730-e  1740-e  1750-e  – 1760-e –  1770-e  1780-e  1790-e
Godine: 1758 1759 176017611762 1763 1764
Svečano otvaranje Bridgewaterskog kanala.
1761. po kalendarima
Gregorijanski 1761. (MDCCLXI)
Ab urbe condita 2514.
Islamski 1174–1175.
Iranski 1139–1140.
Hebrejski 5521–5522.
Bizantski 7269–7270.
Koptski 1477–1478.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1816–1817.
Shaka Samvat 1683–1684.
Kali Yuga 4862–4863.
Kineski
Kontinualno 4397–4398.
60 godina Yin Metal Zmija
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11761.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1761 (MDCCLXI) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u subotu po julijanskom kalendaru.

Događaji[uredi - уреди | uredi kôd]

Schweidnitz
  • 1. 10. - Sedmogodišnji rat: Laudonovi Austrijanci zauzeli Schweidnitz/Świdnicu u Šleskoj[3] - "ponajviše prosu se horvatske, slavonske, sremske i banatske krvi, jer ovi su prvi bili i tako grad oteše".[4]
  • 14. 10. - U Toulouseu pronađen leš Marc-Antoinea Calasa, čiji je otac, lokalni protestantski trgovac Jean Calas potom uhapšen i podvrgnut mučenju pod optužbom da je sina ubio kako bi ga kaznio zbog preobraćenja na katoličanstvo; time započinje jedan od prvih slavnih slučajeva u historiji moderne Francuske i Evrope.
  • novembar - Skup nekolika Srba arhijereja i nastojatelja manastira u Nišu - žele da se Gavrilo III vrati na pećki patrijaršijski presto, ali on to ne želi (crkva je u velikim dugovima, patrijarh Kirilo II, Grk, tužaka srpske arhijereje i narod sultanu).[5]
  • 16. 12. - Sedmogodišnji rat: Opsada Kolberga, treća po redu u ratu, završava predajom pruskog garnizona ruskim snagama i gubitkom jedine preostale važnije luke na Baltiku, čime je materijalno, financijski i ljudski iscrpljena Pruska dovedena u beznadan položaj.
  • 31. 12. - Mletačka vlada naređuje da se poštuje sloboda veroispovesti "dalmatinskih Grka" i da se latinski biskupi ne mešaju u njihove verske stvari, ali i rešava da imenuje novog mletačko-dalmatinskog episkopa koji bi bio unijat - Srbi će se ponovo obratiti za pomoć Rusiji i karlovačkom mitropolitu.[6]

Kroz godinu[uredi - уреди | uredi kôd]

  • Potvrđen mir između "Crne Gore i Hercegovine" i produžen za još tri.[7]
  • Habsburško carstvo je dobilo Staatsrat, najviši izvršni organ.
  • "Pobuna Sekuljaca i Vlaha" 1761-62.[8]
  • Zaharije Orfelin: "Gorestni plač slavnija inogda Serbija" - prevedeno sa na srpski kao "Plač Serbiji" objavljeno 1762-63.[9]

Rođenja[uredi - уреди | uredi kôd]

Smrti[uredi - уреди | uredi kôd]

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. Istorija s. n. IV-1, 447
  2. Istorija s. n. IV-2, 61
  3. 1761-10-01 - Storming of Schweidnitz. kronoskaf.com
  4. Istorija s. n. IV-1, 200
  5. Istorija s. n. IV-1, 544
  6. Istorija s. n. IV-2, 54-5
  7. Historija n. J. II, 1268
  8. Istorija s. n. IV-1, 254
  9. Istorija s. n. IV-2, 90
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), drugi tom (IV-2)