Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju

Trenutačno uređujemo 210.000 članaka.

Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.

I vi možete uređivati Wikipediju!

Saarski protektorat, službeno Saarska (fra. Sarre, njem. Saarland) bio je kratkotrajni protektorat (1946. – 1957.) odijeljen od Njemačke nakon njezinog poraza u Drugom svjetskom ratu, kojim je upravljala Francuska u doba četvrte republike. Nakon ponovnog pridruživanja SR Njemačkoj (Zapadnoj Njemačkoj) 1957. postala je najmanja "savezna država" (Bundesland) Saarland, ne računajući "gradske države" (njem. Stadtstaaten) Zapadnog Berlina, Hamburga i Bremena. Ime je dobio po rijeci Saar.

Regija oko rijeke Saar i njenih pritočnih dolina je područje bogato mineralima, te ekonomski važno i jako industrijalizirano područje. Područje je naseljeno njemačkim stanovništvom. Ima dobro razvijenu prometnu infrastrukturu i bilo je jedno od središta industrijske revolucije u Njemačkoj. Oko 1900. regija je treće po veličini područje industrije ugljena, željeza i čelika u Njemačkoj (nakon Ruhrskog područja i Gornješleskog bazena ugljena). Po završetku Prvog svjetskog rata, regija je od 1920. do 1935.bila pod pod upravom Lige naroda kao Teritorij saarskog sliva.

Zemljopisno gledano, Saarski protektorat formiran nakon Drugog svjetskog rata podudarao se s današnjom njemačkom državom Saarskom (njem. Saarland), uspostavljenom nakon što je 1. siječnja 1957. godine pripojena Zapadnoj Njemačkoj. Od završetka Drugog svjetskog rata do 1951. saveznici su aktivno provodili politiku deindustrijalizacije područja i rastjerivanja radnika u industriji, a regija je 1946. godine postala protektorat pod francuskom kontrolom. Pod sve većim pritiscima za jačanje Zapadne Njemačke tijekom Hladnog rata Francuzi su dopustili ponovnu industrijalizaciju, a 1957. vračaju Zapadnoj Njemačkoj punu kontrolu nad regijom.

Pročitajte cijeli članak

•

Sudjelujte u izboru članaka

Arhiva Novosti

1. siječnja – U Hrvatskoj na snagu stupio niz zakonskih odredbi i propisa. Među ostalim, porez na dobit i porez na dohodak smanjen je s 12 na 10%, osvetnička pornografija postaje kaznenim djelom, kriptovalute se počinju oporezivati te se ukida uporaba biljega za izdavanje nekih osobnih isprava.
1. siječnja – Kravat pukovnija je u Zagrebu točno u podne, nakon pucnja Gričkoga topa s Gradeca, održala tradicionalnu smjenu straže i tako svečano uveličala početak nove 2022. godine.
30. prosinca – Hrvatski olimpijski odbor izvijestio je kako su hrvatski športaši u 2021. u svim dobnim skupinama osvojili 189 odličja na velikim međunarodnim natjecanjima.
29. prosinca – Hrvatski nogometaši Luka Modrić i Marcelo Brozović uvršteni su na godišnji Popis stotinu najboljih nogometaša svijeta engleskoga lista The Guardian.

Nedavne smrti: Ante Pavlović, Vinko Bajrović, Kasandra

Arhiva Izabrana slika

Sveta tri kralja

Arhiva Na današnji dan

3. siječnja

106. pr. Kr. – Rođen je Ciceron, državnik i najveći rimski govornik.
1521. – Papa Lav X. ekskomunicirao je Martina Luthera papinskom bulom Decet Romanu Pontefici.
1962. – Papa Ivan XXIII. ekskomunicirao je Fidela Castra u svojem nastojanju da posreduje između Nikite Hruščova i J. F. Kennedyja u vrijeme Kubanske krize.
1983. – Tvrtka Apple predstavila je prvo računalo s računalnim mišem (na slici).