Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju

Trenutačno uređujemo 209.490 članaka.

Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.

I vi možete uređivati Wikipediju!

Arhiva Izabrani članak

Sir Edward Elgar (1857. – 1934.) bio je jedan od najpoznatijih i najznačajnijih engleskih skladatelja u razdoblju kasnoga romantizma. Za razliku od suvremenika, Elgar se nije nadahnjivao engleskim folklorom ni engleskom glazbenom prošlošću, nego se u stvaralaštvu više oslanjao na vlastito glazbeno iskustvo i skladateljske uzore, posebice Schumanna, Brahmsa, Liszta, Wagnera i Richarda Straussa. Bio je uglavnom samouk: u mladosti je naučio svirati glasovir, violinu i fagot, a kao dirigent zborova i amaterskih instrumentalnih sastava rano je svladao tehniku vokalnog i orkestralnog sloga. Mnogi ga glazbeni znalci smatraju majstorom orkestracije, a njegova su djela i danas dijelom standardnoga programa uglednih svjetskih orkestara.

Do ugleda je stigao postepeno, svraćajući na sebe pažnju engleske i međunarodne javnosti ponajprije svojim oratorijskim, a zatim i brojnim instrumentalnim djelima. Već od 1897. smatrali su ga dvorskim skladateljem: plemićki mu je naslov dodijeljen 1904., a dvadeset godina poslije i službeno je bio proglašen ravnateljem Kraljevske glazbe. Skladateljsku su mu slavu najviše priskrbile Varijacije na originalnu temu (Enigma-varijacije) i oratorij Gerontijev san. Od ostalih njegovih djela svakako valja spomenuti dvije simfonije, uvertiru Cockaigne, Koncert za violinu i orkestar, Koncert za violončelo i orkestar, simfonijsku studiju Falstaff te popularnu Serenadu za gudače.

Pročitajte cijeli članak

•

Sudjelujte u izboru članaka

Arhiva Novosti

16. studenoga – Ispred Nacionalne memorijalne bolnice u Vukovaru otkriven spomenik »Ruža Hrvatska« posvećen trudnici Ružici Markobašić i njezinom sinu Antunu ubijenima na Ovčari.
15. studenoga – Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u službenom je prijemu u Vatikanu darovao papi Franji suvremeni pretisak Misala kneza Novaka i posjetio Hrvatski zavod sv. Jeronima.
15. studenoga – Jedinica za posebne namjene »Osa« Hrvatske policije proslavila je 30. obljetnicu utemeljenja.
15. studenoga – Svečanim euharistijskim slavljem u Katedrali Srca Isusova u Sarajevu obilježena je 150. godišnjica dolaska sestara milosrdnica u Sarajevo. Dvije od prve četiri redovnice bile su iz Hrvatske: s. Rufina Radonić iz Pleternice i Emilija Gašparić iz Varaždina.
14. studenoga – Hrvatski teniski dvojac Nikola Mektić i Mate Pavić s devet osvojenih ATP-ovih turnira i šezdeset pobjeda završili su 2021. kao najbolji muški teniski par u svijetu.

Nedavne smrti: Jelena Brajša, Anđelko Vuletić, Žarko Potočnjak

Arhiva Izabrana slika

Crkva sv. Filipa i Jakova u Vukovaru

Arhiva Na današnji dan

17. studenoga – Međunarodni dan studenata; imendani i blagdani: Elizabeta Ugarska, Grgur, Igor

1869. – U Egiptu je Sueski kanal otvoren za promet.
1886. – Rodio se Janko Polić Kamov, hrvatski književnik, pjesnik i dramatičar, kojim u punom smislu riječi počinje hrvatska književna avangarda.
1917. – Umro je Auguste Rodin, francuski kipar, jedan od najvećih umjetnika svoga vremena, poznat po skulpturama Poljubac (na slici) i Mislilac.
1970. – Sovjetski savez u sklopu Luna programa spustio je letjelicu Lunokhod 1 na Mare Imbrium (More Kiša) na Mjesecu. To je bio prvi robot na daljinsko upravljanje koji je spušten na neko drugo svemirsko tijelo, a spustila ga je letjelica Luna 17.