Finansije

С Википедије, слободне енциклопедије
Svetski finansijski centar u Njujorku

Finansija predstavljaju svojevrsnu umetnost i nauku upravljanja novcem.

Poreklo reči finansije nije utvrđeno, jedni tvrde da je germanskog а drugi romanskog porekla. Srednjovekovno značenje je ‘finatio’ koja se upotrebljava u smislu zaključka, sudske odluke ali i plaćanja. Zatim se formira kao termin u Francuskoj koji dalje prodire u druge zemlje, vezajući se za raznovrsne novčane poslove.

Sama pojava finansija je vezana za pre svega novac i novčana plaćanja, analogno ovome finansije će postojati dokle god postoji i novac. Ovo znači да gde god imali robnu proizvodnju i delovanje zakona vrednosti izraženom u novcu imaćemo i finansije. Finansije su istorijski uslovljena kategorija. Priroda finansija je novčana, odnosno monetarna.

Finansije su najstarija disciplina ekonomske nauke. Prve naznake finansija se vezuju za Srednji vek. Ipak do pravog zamaha ove nauke dolazi sa nastankom kapitalizma, posebno od perioda liberalnog kapitalizma u XX veku Velika svetska ekonomska kriza 30-tih godina je dala podsticaj razvoju nauke o finansijama, pri čemu se u početku analiza fokusirala na razmatranju funkcija države (kada se akcenat stavlja na proučavanje poreza), da bi se vremenom sve veća pažnja posvećivala mikro aspektu, odnosno načinu proučavanja finansija u preduzeću. Najveća zasluga za izdvajanje finansija kao posebne naučne discipline pripada Karlu Heirih van Rayu i njegovom djelu Osnovi finansijske nauke – prva polovina 19. veka.

Važna tema u finansijama su razni finansijski instrumenti kao: dionice, obveznice, opcije. Redovno u obziru su pojedinačni instrumenti koji su omogućeni za javnu izdaju i razmenu na berzi.

Vidi još[уреди | уреди извор]

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]