Wikipedia je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu na više od 300 jezika koji razvijaju dobrovoljci pomoću softvera MediaWiki. Članke na njoj može mijenjati svatko s pristupom internetu. Pritom je neophodno držati se smjernica i preporuka koje je usvojila zajednica.
Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, a izdanje na srpskohrvatskom jeziku 16. 1. 2002. U ovom trenutku Wikipedia ima više od 56.989.390 članaka, od kojih je 455.391 na srpskohrvatskom. Vi odlučujete hoćete li pisati ćirilicom ili latinicom.
Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom 163.746 korisnika napravilo račun, a od toga su 204 aktivna.
Dobrodošle su rasprave o sadržini članaka na odgovarajućim stranicama za razgovor. One služe razmjeni mišljenja i ukazivanju na greške da bi se postojeći članci poboljšali i upotpunili.
Википедија је енциклопедијски пројект слободног садржаја на интернету на више од 300 језика који развијају добровољци помоћу софтвера Медијавики. Чланке на њој може мењати свако с приступом интернету. Притом је неопходно држати се смерница и препорука које је усвојила заједница.
Првобитна верзија пројекта започета је 15. 1. 2001, а издање на српскохрватском језику 16. 1. 2002. У овом тренутку Википедија има више од 56.989.390 чланака, од којих је 455.391 на српскохрватском. Ви одлучујете хоћете ли писати ћирилицом или латиницом.
Досад је на Википедији на српскохрватском 163.746 корисника направило рачун, а од тога су 204 активна.
Добродошле су расправе о садржини чланака на одговарајућим страницама за разговор. Оне служе размени мишљења и указивању на грешке да би се постојећи чланци побољшали и употпунили.
Anali franačkog kraljevstva (latinski: Annales regni Francorum) ili Veliki lorški anali (latinski: Annales Laurissenses maiores, nazvani tako po manastiru Lorschu) naslov je srednjovekovne latinske hronike napisane u karolinškojFranačkoj, u kojoj se, po godinama, opisuju događaji u franačkoj monarhiji, počev od smrti majordomaKarla Martela 741. do početka krize pod Ludovikom Pobožnim 829. godine. Njihov autor nije poznat, premda je Wilhelm von Giesebrecht izneo tezu da je Arno od Salzburga napisao jedan stari odeljak Velikih lorških anala koji je sačuvan u primerku koji se nalazi u manastiru Lorschu. Veruje se da je Anale sastavilo više različitih autora i da su zatim ti zasebni odeljci sakupljeni u jednu zbirku. Izvrsno poznavanje dvorskih prilika sugeriše da su Anale napisale osobe koje su bile bliske franačkom vladaru, a njihovo početno oklevanje da komentarišu franačke poraze ukazuje na to da se radi o zvaničnom dokumentu u službi franačke propagande. Premda je hronika obojena jasnom pristrasnošću u korist Franaka, ona je ipak jedan od najvažnijih izvora za vojnu i političku istoriju u doba vladavine Karla Velikog.
1624. – Nakon što je u dvorskoj spletki eliminirao dotadašnjeg predsjednika Kraljevskog vijeća Louisa XIII, kardinal Richelieu faktički preuzeo funkciju prvog kraljevog ministra, odnosno preteču funkcije premijera Francuske.