Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svako može uređivati.

Pretraži 85.016 članaka

85.016 članaka na bosanskom jeziku

Istaknuti članak

Mat lovcem i skakačem

Mat lovcem i skakačem u šahu jest matiranje usamljenog kralja koje mogu forsirati kralj, lovac i skakač. U situaciji kad je jača strana na potezu i uz savršenu igru mat može biti forsiran za najviše 33 poteza iz bilo koje početne pozicije u kojoj igrač koji se brani ne može brzo osvojiti jednu od figura i ako pozicija nije zamka kojom se iznuđuje pat. Mat može biti forsiran samo ako se protivnički kralj stjera u ugao koji kontrolira lovac ili na ivično polje koje je odmah do takvog ugla. Iako se ovaj mat klasificira kao jedan od četiri "osnovna mata" (ostali su kraljem i damom, kraljem i topom te kraljem i dvama lovcima, sve protiv usamljenog kralja), u praksi se dešava otprilike jednom u 6.000 partija.

Postoje različita mišljenja o tome bi li igrač trebao naučiti ovu matnu proceduru ili ne. James Howell u svojoj knjizi izostavio je mat dvama lovcima zbog toga što se rijetko dešava, ali je uvrstio mat lovcem i skakačem. Rekao je da je triput igrao ovu završnicu (uvijek kao slabija strana) i da se dešava češće nego mat dvama lovcima. S druge strane, Jeremy Silman uvrstio je mat dvama lovcima, a izostavio mat lovcem i skakačem zbog toga što je ovaj drugi vidio samo jednom, a njegov prijatelj John L. Watson nije ga vidio nikad.

Slika dana

Prodavnica plišanih igračaka u Mexico Cityju. Komercijalna proizvodnja plišanih igračaka počela je krajem 19. stoljeća. Njemačka kompanija Steiff bila je jedna od prvih koja je počela proizvoditi igračke od pliša punjenog različitim materijalima. Početkom 20. stoljeća, otprilike u isto vrijeme u SAD-u i u Evropi pojavile su se prve plišane igračke u obliku medvjeda.

Više
Arhiva

Aktuelno

Glasajte za novi ili predložite naredni istaknuti članak mjeseca
Pomozite rješavanju statusa slika na Wikipediji
Proširivanje 1000 članaka koje svaka Wikipedia treba imati
Projekti
Portali
Zatraženi članci

Nedavni događaji

Vijesti

15. januar – Wikipedia obilježava 20. godišnjicu nastanka.
29. decembar – Zemljotres magnitude 6,4 pogodio Petrinju, a osjetio se širom regije, uključujući i Italiju.
20. decembar – Održani lokalni izbori u Mostaru, prvi put nakon 12 godina pauze.
15. novembar – Održani lokalni izbori u Bosni i Hercegovini.
7. novembar – Na predsjedničkim izborima u SAD-u pobijedio demokrat Joe Biden.
3. novembar – U terorističkom napadu u Beču smrtno stradale četiri, a povrijeđene 23 osobe.
30. oktobar – U zemljotresu u Egejskom moru poginule najmanje 104 osobe, a povrijeđeno ih je gotovo 1.000.
23. august – Bayern München osvojio Ligu prvaka pobjedom u finalu protiv Paris Saint-Germaina s 1:0.
4. august – Dvije eksplozije u Bejrutu usmrtile više od 180, a ranile više od 6.000 osoba.
5. juli – U Republici Hrvatskoj održani deseti parlamentarni izbori od proglašenja samostalnosti.
30. maj – Svemirska letjelica Dragon 2 i raketa Falcon 9 kompanije SpaceX lansirani u orbitu, što je prva NASA-ina misija s posadom od 2011.

Više

Na današnji dan

21. februar

Međunarodni dan maternjeg jezika

1431 – Počelo suđenje Ivani Orleanskoj, optuženoj kao lažni prorok, vještica i heretik.
1677 – Umro holandski filozof Baruch Spinoza (na slici).
1795 – Francuska Ustavom ustanovljava slobodu vjeroispovijesti.
1848 – U Londonu objavljen Manifest komunističke partije, koji su napisali Karl Marx i Friedrich Engels.
1937 – Rođen norveški kralj Harald V.

Obližnji datumi:

Više

Citat dana

“	Najbolji doktori na svijetu su doktor Dijeta, doktor Mir i doktor Veseljak.	”
Jonathan Swift

Više
Arhiva

Wikipedia

Wikipedia je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju dobrovoljci pomoću wiki-softvera. Njene članke može mijenjati svako s pristupom internetu.

Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, dok je izdanje na bosanskom jeziku započeto 12. 12. 2002. Trenutno postoji više od 50 miliona članaka na više od 300 jezika, od kojih je 85.016 na bosanskom jeziku.

Doprinosi

Članke na Wikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom svijeta, a većinu stranica može uređivati svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica.

Postoje stranice za pomoć, na kojima je objašnjeno kako se počinju novi ili uređuju postojeći članci, kako se postavljaju i koriste slike itd. U bilo kojem trenutku možete zatražiti pomoć.

Zajednica

Dosad je na Wikipediji na bosanskom jeziku 130.731 korisnik napravio račun, a od toga je 215 aktivno. Svi urednici su volonteri, koji udružuju napore u okviru različitih tematskih područja. Posjetite Vrata zajednice i saznajte kako i Vi možete pomoći.

Rasprave i komentari o sadržajima članaka dobrodošli su. Stranice za razgovor koriste se za razmjenu mišljenja i ukazivanje na greške kako bi se postojeći članci učinili što boljima i sveobuhvatnijima.

Početna strana