1934

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 19. vijek20. vijek21. vijek
Decenija: 1900-e  1910-e  1920-e  – 1930-e –  1940-e  1950-e  1960-e
Godine: 1931 1932 193319341935 1936 1937
1934 u drugim kalendarima
Gregorijanski 1934
MCMXXXIV
Ab urbe condita 2687
Islamski 1352 – 1353
Iranski 1312 – 1313
Hebrejski 5694 – 5695
Bizantski 7442 – 7443
Koptski 1650 – 1651
Hindu kalendari
 - Vikram Samvat 1989 – 1990
 - Shaka Samvat 1856 – 1857
 - Kali Yuga 5035 – 5036
Kineski
 - Kontinualno 4570 – 4571
 - 60 godina Yang Drvo Pas
(od kineske N. g.)
Holocenski kalendar 11934
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1934 (MCMXXXIV) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak.

1934:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]

Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi izvor]

Nikola Uzunović, premijer KJ jan. - dec. 1934.
  • 27. 1. - Nova jugoslovenska vlada: Nikola Uzunović umesto Milana Srškića.
  • 30. 1. - Zakon o rekonstrukciji Rajha - napušten koncept savezne republike, vlast pripada centralnoj vladi Nemačke.
  • 30. 1. - Sovjetski balon Osoaviahim-1 dostigao 22.000 m visine, ali se razbio pri spuštanju.

Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]

Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 1. 3. - Bivši kineski car Pu Yi zvanično krunisan za cara japanske marionetske države Mandžukuo, pod imenom Kang-te.
  • 2. 3. - U francuskom Tunisu osnovana nacionalistička partija Neo Destour - vladajuća partija nezavisnog Tunisa 1956-2011, pod različitim imenima.
  • 8. 3. - Švedski princ Sigvard Bernadotte se oženio pučankom, zbog čega će izgubiti titulu.
  • 12. 3. - Državni starešina (šef države i vlade) Estonije Konstantin Päts izvršio puč uz podršku vojske i zabranio sve partije nakon izbornog uspeha desničarskog pokreta veterana Vaps (do okupacije 1940).
  • 16. 3. - 6. dodjela Oscara: najbolji film je Cavalcade.
  • 17. 3. - Potpisani Rimski protokoli: Austrija, Mađarska i Italija protiv Nemačke i Jugoslavije.
  • 21. 3. - Hitler pokreće Arbeitsschlacht (Bitka rada) - zapošljavanje nezaposlenih na javnim radovima, gradnji autoputeva, stanova, reklamaciji zemljišta.
  • 24. 3. - Tydings–McDuffie Act uspostavlja proces kojim će Filipini dobiti nezavisnost od SAD nakon desetogodišnjeg perioda (zapravo 1946, nakon japanske okupacije 1942-45).
  • 28. 3. - Zakon o suzbijanju (s)polnih bolesti: u Kraljevini Jugoslaviji je zabranjena prostitucija (na snazi od 1. jula).
  • 28. 3. - Članovi organizacije "Ustaša" Petar Mijat Oreb, Josip Begović i Antun Podgorelec osuđeni na smrt zbog spremanja atentata na kralja (Oreb i Begović pogubljeni u maju).
  • 29. 3. - Osnovan prvi jaht-klub u Srbiji, danas Akademski jedriličarski klub Beograd.
  • 31. 3. - Zemun priključen Beogradu.

April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]

Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi izvor]

Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 1. 6. - Dr. Alojzije Stepinac određen od Pija XI za biskupa-koadjutora zagrebačkom nadbiskupu Baueru (uz pristanak kralja Aleksandra).
  • 1. 6. - Stupio na snagu jugoslovensko-nemački trgovinski sporazum, potpisan 1. maja/svibnja.
  • 3. 6. - Železnički most preko Save spaja Klenak i Šabac, istog dana u Šapcu osvećena kosturnica i spomenik žrtvama rata.
  • 5. 6. - Društvo naroda skida s dnevnog reda mađarsku tužbu protiv Jugoslavije u vezi pograničnih incidenata (15 mrtvih) i 2600 mađarskih dvovlasnika koji nemaju ulaza u Jugoslaviju; jugoslovenska strana odgovara da su problemi počeli 1932. osnivanjem terorističkog logora u Janka Pusti.
  • 5 - 9. 6. - Uragan ubija najmanje 1.000 ljudi u Centralnoj Americi.
  • 6. 6. - New Deal: zakonom osnovana Komisija za obveznice i berzu SAD (U.S. Securities and Exchange Commission).
  • 9. 6. - Prva pojava Paje/Paška Patka.
  • 9. 6. - Uspostavljeni diplomatski odnosi Rumunije i SSSR.
  • 10. 6. - Finale Svetskog fudbalskog kupa u Rimu: Italija - Čehoslovačka 2:1.
  • 11. 6. - Prva pojava stripa Mandrak.
  • 12. 6. - Zabranjene sve političke partije u Bugarskoj, energična akcija protiv VMRO-a.

Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 1. 7. - Kraj predkodovskog Hollywooda: u SAD stupio na snagu Hejsov kodeks ("smernice moralne cenzure") koji propisuje kako će u filmovima biti tretirani seksualnost i nasilje - traje do 1968.
  • 3. 7. - U Beogradu otvoren Nemački saobraćajni biro - zapravo obaveštajni centar (dir. Franz Neuhausen).
  • 8. 7. - Japanski premijer Saitō Makoto daje ostavku usled Teijinskog skandala: ultradesničari proganjaju svoje protivnike u vladi pod optužbom da su manipulisali vrednošću tekstilne firme (a što se pokazuje neosnovanim). Sledi umereni admiral Keisuke Okada.

Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]

Lična standarta Adolfa Hitlera, firera i rajhskancelara Nemačke
  • 1. 8. - Posle 19 godina okončana američka okupacija Haitija, SAD ipak zadržavaju direktnu fiskalnu kontrolu do 1941, odn. indirektnu do 1947.
  • 2. 8. - Umro nemački predsednik Paul von Hindenburg, Hitler istog dana preuzima predsednička ovlašćenja (ne i titulu) čime postaje Führer und Reichskanzler (protivzakonito, ali podržano plebiscitom 19. 8.); ovim je okončana podjela vlasti u Njemačkoj.
  • 3. 8. - Predsednik Rajhsbanke Hjalmar Schacht postaje i ministar ekonomike (do 1937). Zadužen za ratnu ekonomiju, Schacht je ove godine izmislio "mefo menice" kao sredstvo tajnog finansiranja.
  • 5. 8. - Peta kampanja opkoljavanja Sovjeta Jiangxi, finalna faza: kineski nacionalisti uzimaju do kraja septembra većinu preostalih komunističkih teritorija.
  • 6. 8. - Počela gradnja Belog dvora na Dedinju, arhitekta Aleksandar Đorđević.
  • 7. 8. - Franz von Papen dao ostavku na mesto vicekancelara Nemačke (položaj upražnjen do 1941).
  • 7. 8. - Alfonso López Pumarejo prvi put predsednik Kolumbije: "Revolucija u maršu" pokušava uvesti široke političke i društvene reforme.
  • 8. 8. - Promenjena zakletva nemačkog Reichswehr-a (od 1935 Wehrmacht): na vernost se zaklinje Fireru.
  • 11. 8. - Prvi zatvorenici stigli na Alcatraz.
  • 16. 8. - Prikazan film Cleopatra sa Claudette Colbert.

Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]

Partijski sabor u Nürnbergu

Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]

Ubistvo Kralja Aleksandra (Universal Newsreel)

Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 13. 11. - Italijanska vlada propisuje da predavači u školama moraju nositi vojnu ili partijsku uniformu.
  • ca.16. 11. - Jugoslavija pred Društvom naroda podnosi tužbu protiv vinovnika Marsejskog atentata.
  • 19/20. 11. - Hapšenja ustaša u Italiji i zatvaranje na ostrvu Lipari.
  • 20. 11. - Incident Vojne akademije u Japanu: hapšenje zaverenika koji su pripremali državni udar.
  • 23. 11. - "Walwalski incident" - anglo-etiopska granična komisija otkrila italijanske vojnike u gradu Walwalu, duboko u Etiopiji - početak Abisinske krize.
  • 25. 11. - 3. 12. - Dugi marš, Prijelaz preko rijeke Xiang: komunisti gube preko 50.000 ljudi u okršaju sa nacionalistima i zbog dezertiranja.
  • 27. 11. - U okršaju sa FBI u Ilinoju poginuo Baby Face Nelson.
  • 27. 11. - Rat za Čako: nakon novih gubitaka u ratu sa Paragvajom, bolivijski oficiri zbacili predsednika Salamanku.

Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]

Most kralja Aleksandra u Beogradu (1934-41)
  • 16. 12. - Pušten u saobraćaj Most kralja Aleksandra, preko Save u Beogradu (srušen 1941, kasnije tom mestu Brankov most).
  • 16 - 17. 2. - Fašistička konferencija u Montreuxu, okupili se predstavnici 13 evropskih partija (nema nacista).
  • 18. 12. - Nakon ostavke ministara Dragutina Kojića i Bogoljuba Jevtića, daje ostavku i predsednik vlade Nikola Uzunović. Jevtić sutradan dobija mandat za novu vladu.
Bogoljub Jevtić, premijer KJ 1934-35.

Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]

Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]

Januar/Siječanj – Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]

Mart/Ožujak – April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]

Maj/Svibanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]

Jul/Srpanj – Avgust/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]

Septembar/Rujan – Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]

Novembar/Studeni – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]

Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]

Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1934.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]

Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]

Nobelova nagrada za 1934. godinu[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "Bomb Jugo-Slav Consulate in Austria; Nazis Blamed". Chicago Daily Tribune (Chicago: Chicago Daily Tribune): p. 1. January 5, 1934. 
  2. Hauner, Milan (17 December 2005). Hitler: A Chronology of His Life and Time, Second Edition. Palgrave Macmillan. p. 102. ISBN 978-1-4039-9492-9
  3. "Politika", 9. maj 1934, str. 5, ili od 12. maja, str. 4.
  4. Mogens Pelt (1998). Tobacco, Arms, and Politics: Greece and Germany from World Crisis to World War, 1929-41. Museum Tusculanum Press. str. 83–. ISBN 978-87-7289-450-8. https://books.google.com/books?id=MleVHy8C0RgC&pg=PA83. 
  5. THE BALKANS: Hissing Hell, Time magazin, 17. decembar 1934.

Spoljne veze[uredi - уреди | uredi izvor]