Romantizam
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
Ovaj članak je dio serije o književnosti
|
Bosanskohercegovačka književnost |
Autori • Djela |
Historija književnosti |
Antička • Rimska • Srednjovjekovna XVI vijek • XVII vijek • XVIII vijek - XIX vijek • XX vijek • XXI vijek |
Vrste književnosti |
Drama • Poezija • Proza |
Kategorije književnosti |
Autobiografija • Biografija • Dječija književnost • Dnevnici • Fantastika • Pjesništvo |
Književnost na stranim jezicima |
Američka • Arapska • Engleska • Francuska • Grčka • Hrvatska • Irska • Italijanska • Kineska • Njemačka • Perzijska • Ruska • Slovenska • Srpska • Španska • Turska |
Romantizam (Romantizam = romantično, nestvarno, nerealno) je umjetnički pravac u književnosti, muzici i slikarstvu koji se javlja krajem 18. vijeka, vrhunac mu je od 1800. - 1830.
Razni su događaji uvjetovali da se romantizam javi kao opći kulturni pokret: Francuska revolucija i pad Napoleona; ništa što je obećano nije ispunjeno, nisu ostvareni ideali ljudi, te je uslijedilo razočarenje.
Karakteristike romantizma[uredi | uredi izvor]
- čovjek želi pobjeći od krute stvarnosti, odbacuje razum, prepušta se mašti
- kao i književnici, njihovi su likovi nesretni, neshvaćeni, suvišni ljudi koji smisao života traže u prirodi i osjećajima.
Postoje dvije skupine romantičara:
- aktivni - barem djelomično sagledavaju stvarnost i pokušavaju utjecati na rješavanje društvenih problema,
- pasivni - oni ne sagledavaju probleme već bježe i povlače se u sebe, u svijet svojih problema i emocija. Oduševljava ih priroda.
Sloboda književne forme, prožimanje života i umjetnosti, čežnja za idealnim, otkrivanje svijeta slutnji i sjećanja, doživljaj prirode i ljubavi - to su osnovna obilježja romantizma. Dakle, upravo stoga što se ističe individualno, osjećajno, pa često i iracionalno u čovjeku i životu, romantizam se ne može svesti na neko određeno stilsko i tematsko obilježje. U romantizmu gotovo da ima isto toliko stilova, tema i obilježja koliko i stvaralaca: katkad je to posezanje za temama i motivima grčke mitologije ili srednjovjekovne historije i legende, ponekad zanos ili užasavanje neposrednim političkim zbivanjem, ponekad pak pogled uprt u budućnost ili u vlastitu dušu ili u mračne sile koje iznutra i spolja razdiru čovjeka, nerijetko i ushićenje trenutačnim osjećanjem. Za romantičare, za razliku od klasicista i realista, bitan je vizionarski a ne analitički odnos prema predmetu vlastite umjetnosti: tim vizionarstvom romantizam spaja svoje zvjezdane ideale slobode u društvenom, nacionalnom i ličnom životu sa nekom iskonskom slikom čovjekove prirode i njene mogućnosti.
Teme[uredi | uredi izvor]
- osobne preokupacije
- pejsaž, daleki i nepoznati krajevi
- nacionalno - historijska tematika
- mistika
Najpopularniji pojam romantizma je tzv. svjetska bol (njem. Weltschmerz) tj. pesimizam i tuga nad neskladom svijeta i neskladom mašte i stvarnosti. Polaznom tačkom evropskog romantizma kao pokreta širokih društvenih, umjetničkih i egzistencijalnih razmjera u prvoj polovini 19. vijeka smatra se Rusoova misao (enciklopedist, čuveni francuski pisac i filozof Jean-Jacques Rousseau, 1712.-1778.), izrečena već u 18. vijeku - "Čovjek je rođen slobodan, a svuda je u lancima". Ta krilatica predstavlja osnovni ideal ljudskoga života, a to je povratak prvorođenoj slobodi - "povratak prirodi".
Norma burnoga "povratka prirodi" izražava se snažno u slikarstvu kao kult oluje, oblaka, neba, mora, planinskih masiva (velika platna engleskoga slikara William Turnera, 1775.-1851., prije svega njegova slika "Prelaz preko Mon Senija").
Najčešće književne vrste: poema, lirika, roman u stihovima, dnevnik.
Predstavnici:
- Njemačka - Johann Wolfgang Goethe i Friedrich Schiller
- Francuska - Alphonse de Lamartine i Victor Hugo
- Rusija - Aleksandar Sergejevič Puškin i Mihail Jurjevič Ljermontov
- Engleska - George Gordon Byron
- Amerika - Edgar Allan Poe
|
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih za: |